Dokumenti otkrivaju kako je Rašagejt korišćen za cenzuru na Tvitera

Unutrašnji dokumenti sa Tvitera objavljeni u utorak pokazuju kako je platforma društvenih medija bila pod pritiskom da sledi vođstvo američke obaveštajne zajednice u pogledu cenzure još 2017. godine.

Ključnu ulogu igrale su demokrate u američkom Kongresu, britanskom univerzitetu i dva medija (Politico i BuzzFeed) u konstruisanju i pojačavanju teorije zavere Rašagejt, prema istraživanju Meta Taibija.

U obrascu uspostavljenom za samo šest nedelja, od avgusta do oktobra 2017, Tviter je od toga da je bio slobodan do toga da je pristao da prima naređenja američkih špijuna o tome koga da cenzuriše, napisao je Taibi na Substack-u.

Prvo su došle pretnje iz Kongresa, zatim navala loših naslova (inspirisana curenjem informacija iz kongresnih komiteta), i na kraju niz zahteva za umerenošću koji dolaze spolja – dodao je on.

U temi od 30 tvitova, Taibi je predstavio mejlove i druge interne dokumente koje je dobio, zahvaljujući novom vlasniku Tvitera, Ilonu Masku.

Demokrate su optužile Rusiju da je pomogla Donaldu Trampu da pobedi Hilari Klinton na predsedničkim izborima 2016. Njihova tvrdnja da je Tramp imao veze sa Moskvom zasnovana je na „dosijeu“ koji je izmislio britanski špijun. Tako da je Rašagejt počeo da živi.

Odatle su insinuirali da Vikiliksovo objavljivanje internih DNC dokumenata i ličnih mejlova Klintonove kampanje ima veze sa Moskvom, dok su „ruski botovi i trolovi“ objavljivali „dezinformacije“ na društvenim mrežama, što je na neki način potkopalo izbore.

Do avgusta 2017. Fejsbuk je čistio naloge optužene da su „povezani sa Rusijom“, zbog takozvanog mešanja Rusije u američke izbore, poznatije pod nazivom Rašagejt.

Bez brige, Tviter je poslao listu od 22 „moguća” ruska naloga Senatskom obaveštajnom komitetu, da bi ga senator Mark Vorner iz Virdžinije, rangirani demokrata, osudio.

Do kraja septembra, Tviterov potpredsednik za javnu politiku Kolin Krovel je upozorio da „Vorner ima politički podsticaj da ovo pitanje drži u vrhu vesti, da vrši pritisak na nas i ostalu industriju da nastavimo da proizvodimo materijal za njih.“ Krovel je takođe primetio da demokrate „preuzimaju tragove od Hilari Klinton“ i da samo Vorner i njegov kolega iz Predstavničkog doma, kongresmen Adam Šif, traže bilo kakve komentare od kompanija društvenih medija.

U međuvremenu, kako je rekao Taibi, „bujica priča dostavljenih (komitetu) se provukla u vesti“, dok je nekoliko senatora, uključujući Vornera, ali i Džona Mekejna, republikanca iz Arizone protiv Trampa, predložilo zakone koji bi razbili društvene medije.

„Radna grupa za Rusiju“ koju je Tviter osnovao 2. oktobra nije pronašla „nikakve dokaze o koordinisanom pristupu“ do 13. oktobra. U konačnom izveštaju od 23. oktobra pronađeno je „32 sumnjiva naloga i samo 17 od njih je povezano sa Rusijom“. Od njih, samo dvoje je potrošilo nešto blizu 10.000 dolara na oglašavanje, a jedan od njih je bio RT. Toliko o uticaju Rusije na američke izbore i čuvenoj Rašagejt teoriji zavere.

Direktor politike Karlos Monje priznaje u memorandumu od 18. oktobra da su „naše smernice o oglasima i promene proizvoda pokušaj da se predvidi nadzor Kongresa“. Jedna od ovih promena bila je zabrana oglašavanja RT i Sputnjika od 26. oktobra.

U internom mejlu od 22. novembra optužuje se Odbor za obaveštajne poslove Senata da je medijima odao interni izveštaj Tvitera.

Politico priču u kojoj se Tviter optužuje za brisanje datoteka prati članak BuzzFeed-a u kojem se navodi da mreža robota na nemačkom jeziku ima „znakove da je povezana sa Rusijom“. Komitet je zahtevao izveštaj zasnovan na priči, koju je Džoel Rot sa Tvitera savesno napisao.

„Možete da vidite kako je ruska sajber pretnja u suštini nastala, a politički i medijski pritisak služio je kao motor koji je naduvao nešto za šta je Tviter verovao da je zanemarljivo i nekoordinisano do ogromnih razmera“, napisao je Taibi.

Sve ovo rezultira internim uputstvima da se zabrani bilo šta „što američka obaveštajna zajednica identifikuje kao entitet koji sponzoriše druge država koja sprovodi sajber operacije“. To je bio prvi korak u procesu koji bi na kraju doveo do toga da FBI, Bajden i Bela kuća kažu Tviteru koga da cenzuriše.

Pratite Portal Dnevni Puls na TelegramuFejsbuku, Tviteru, Gab-u i Viberu!

Dnevni Puls/Mediji