Bez svetla i sa hladnim tuševima Evropa štedi dok ruski gas polako nestaje

Jedno po jedno, gase se spoljna svetla koja su prodavnice ostavile upaljena.

To je jedan mali, ali simboličan korak u ogromnom skoku uštede energije koji Evropa pokušava da napravi dok žuri da se odvikne od prirodnog gasa i nafte iz Rusije kako fabrike ne bi bile prisiljene da se zatvore, a domovi ostali zagrejani i osvetljeni.

Inženjer Kevin Ha i njegovi podjednako spretni prijatelji delovali su protiv rasipničkog poslovanja u Parizu mnogo pre nego što je Rusija počela da smanjuje isporuke energenata Evropi.

Kao takvi, aktivisti su bili preteča pokreta energetske ekonomije koji je postao popularan u Francuskoj, Nemačkoj i drugde.

Njihova poruka, da svako može da doprinese, skoro je od reči do reči ono što sada govore i javni zvaničnici, od ministara do gradonačelnika.

Svako može imati pozitivan uticaj na sopstvenom nivou, usvajanjem dobrih praksi, radeći prave stvari za smanjenje ukupnog energetskog otiska – rekao je 30-godišnji Ha u nedavnoj noći gašenja svetla na ulici.

Ulozi su veliki. Ako Rusija prekine isporuke gasa koje je već drastično smanjila, vlasti strahuju da Evropa rizikuje da ove zime postane hladnije, mračnije i manje produktivno mesto. Imperativ je da se sada uštedi gas kako bi se kasnije mogao sagoreti u kućama, fabrikama i elektranama, kažu zvaničnici.

Evropa treba da bude spremna – rekla je predsednica Evropske komisije Ursula von der Lajen.

Da bismo preživeli zimu, pod pretpostavkom da dođe do potpunog prekida ruskog gasa, moramo da uštedimo gas da bismo brže napunili svoja skladišta gasa. A da bismo to uradili, moramo smanjiti potrošnju gasa. Znam da je ovo veliki zahtev za celu Evropsku uniju, ali je neophodno da nas zaštiti.

Iako se Evropa trudi da nabavi energiju negde drugde, bilo kakve poteškoće ove zime mogle bi da budu predznak još goreg ako se isporuke ruskog gasa u potpunosti prekinu i ostanu isključene do 2023. godine – rekla je francuska ministarka za energetiku Agnes Panier-Runačer.

Ako se isporuke gasa smanje do kraja godine, to će značiti da ćemo imati celu godinu bez ruskog gasa, tako da bi sledeća zima mogla biti još teža – rekla je ona francuskim senatorima.

Otuda sve veći pozivi, već poznati, razdraganim roditeljima rasipnih tinejdžera svuda, da se Evropljani kraće tuširaju, isključe električne utičnice i na drugi način rade šta mogu.

Nemačka je dobijala oko trećinu svog gasa iz Rusije, čineći najveću ekonomiju EU i najmnogoljudnju naciju upadljivo ranjivom. Ušteda energije je u punom zamahu, svetla se gase, javni bazeni postaju hladniji i termostati se podešavaju.

Staklena kupola Rajhstaga, zgrade parlamenta u Berlinu, pada u mrak nakon što se u ponoć zatvori za posetioce, a  fasade više neće biti osvetljene. Temperature u kancelarijama će ove zime pasti za 2 stepena na 20 Celzijusa.

Berlinska gradska kuća, Jevrejski muzej, dve opere i znameniti stub pobede sa panoramskim pogledom su među oko 200 lokacija u nemačkoj prestonici koje više neće biti osvetljene noću.

Saune se zatvaraju u opštinskim bazenima u Minhenu, koji sada imaju i hladniju vodu. Hladnih tuševa će biti samo na javnim bazenima u Hanoveru, što je deo plana severnog grada da smanji potrošnju energije za 15%.

Zbir svih doprinosa će nam pomoći da prebrodimo ovu zimu i pripremimo se za sledeću – rekao je Robert Habek, nemački vicekancelar i ministar ekonomije.

On je takođe za nedeljnik Der Spiegel rekao da je skratio vreme koje provodi pod tušem.

Biće to zahtevan, kamenit put, ali mi možemo da se snađemo – rekao je on.

Sa kampanjom nazvanom „Flip the Switch“, holandska vlada poziva na tuširanje ne duže od pet minuta, korišćenje suncobrana i ventilatora umesto klima uređaja, i da se suši veš na vazduhu.

Prema zakonu koji je usvojen u ponedeljak u često vrućoj Španiji, kancelarijama, prodavnicama i ugostiteljskim objektima više neće biti dozvoljeno da postavljaju termostate ispod 27 stepeni Celzijusa leti, niti ih podižu iznad 19 stepeni Celzijusa zimi.

Premijer Pedro Sančez zamolio je kancelarijske radnike da skinu kravate, verovatno da bi umanjili iskušenje korišćenja klima uređaja.

Vodio je primer, pojavivši se na konferenciji za novinare u košulji sa otvorenim izrezom.

Italijanska vlada takođe preporučuje ograničenja za grejanje i hlađenje u javnim zgradama.

U Francuskoj, vlada cilja na smanjenje upotrebe energije za 10% do 2024. godine, uz nameru „energetske trezvenosti“. Gradonačelnici takođe vode sopstveni rat, uvođenjem kazni za klimatizovane ili zagrejane prodavnice koje ostavljaju otvorena vrata; drugi rade na tome da ograniče rastuće cene energije.

Evropa se bori da uštedi na svemu.

8.000 stanovnika Oreilana, u podnožju Pirineja u jugozapadnoj Francuskoj, od 11. jula se prilagođava noćima bez ulične rasvete. Gase svih 1.770 od 23 sata do 6 sati ujutru će uštedeti novac koji bi gradonačelnik Ianick Boubi radije potrošio na puteve i drugo održavanje. Inače, rekao je, gradski račun za rasvetu od 84.000 evra u 2021. bio je na putu da se skoro utrostruči sledeće godine.

Kada dođe do toga, nema razloga da se svetla drže upaljena noću – rekao je telefonom.

Sledeće će biti ubeđivanje građana da pristanu na manje zagrejane učionice kada se škole ponovo otvore.

Zamolićemo roditelje da svojoj deci obuku džempere, sve mere koje ništa ne koštaju – rekao je on.

Nemamo izbora, nažalost.

Pratite nas na društvenim mrežama Fejsbuk i Telegram

Izvor: Mediji