Predstavnici grada Istočno Sarajevo boravili su u dvodnevnoj poseti rumunskom gradu Aradu gde su razgovarali sa potpredsednikom Saveza Srba u toj zemlji Darkom Voštinarom o značaju očuvanja srpskog identiteta i pravoslavne vere u Rumuniji.
Samostalni stručni saradnik za memorijalizaciju i kulturu pamćenja, istoričar Svjetlana Samardžija položila je, u ime gradonačelnika Istočnog Sarajeva Ljubiše Ćosića, venac kod spomen-obeležja u Aradu posvećeno stradalim srpskim civilima interniranim tokom Velikog rata u zloglasni austrougarski logor smešten u Aradskoj tvrđavi.
Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić, koji je zbog obaveza, bio sprečen da otputuje u Arad, poručio je da je najveći broj stradalih srpskih civila interniranih u ovaj logor bio upravo sa područja BiH, saopšteno je iz Gradske uprave.
„Van naučnih krugova manje je poznata činjenica da je više hiljada srpskih civila skončalo u jednom od ozloglašenih logora u rumunskom gradu Aradu, nekada većinski srpskom gradu. U Aradu ih je sada svega 505. Srbi u Rumuniji prisutni su još od šestog vijeka. Njihova djelatnost u oblastima kulture i religije najbolje se ogleda u gradovima kao što su Temišvar i Arad“, istakao je Ćosić.
Prema njegovim rečima, u okviru memorijalizacije i kulture pamćenja, Gradska uprava je nastojala da prikupi imena stradalih sa područja Sarajevsko-romanijske regije.
„Austrougarska je u toku Velikog rata formirala oko 300 logora, od kojih se jedan nalazio u Doboju i kroz njega je prošlo oko 46.000 ljudi, od kojih se 13.000 nikada nije vratilo“, naveo je Ćosić.
On je dodao da je Arad bio mesto stradanja 4.317 civila.
„Obala rijeke Muriš bila je njihova plava grobnica, a danas se u Aradskoj tvrđavi nalazi vojna baza, pa je obilazak grobnih humki omogućen samo dva puta godišnje uz posebne dozvole. Ostaje ovo spomen-obeležje i prazno polje u slučaju da nekada bude omogućen prenos zemnih ostatka stradalih“, objasnio je Ćosić.
On je naveo da je područje Temišvara i Arada bilo prepoznato u srpskoj istoriji, o čemu svedoči podatak da je, nakon obnove Pećke patrijaršije, ulazilo pod njenu jurisdikciju, kao i to da je nakon ujedinjenja srpske crkve 1920. godine Temišvarska eparhija ostala pod njenim okriljem.
Tokom posete, predstavnici grada Istočno Sarajevo obišli su srpski pravoslavni Saborni hram i dvor Temišvarske eparhije, te Crkvu Svetog Petra i Pavla u Aradu, u čijoj je izgradnji tokom 19. veka učestvovala poznata srpska porodica Tekelija.
U ime gradonačelnika Istočnog Sarajeva, predstavnicima Saveza Srba u Rumuniji i starešini Crkve Svetog Petra i Pavla u Aradu uručeni su prigodni pokloni.
U Rumuniji je, osim gradske delegacije, boravila i grupa profesora i kulturno-prosvetnih radnika iz Istočnog Sarajeva.
Pratite Portal Dnevni Puls na Viberu!
Dnevni Puls/Srna