eu-zeli-da-vrati-nazad-migrante-u-aziju-afriku-i-bliski-istok

Ministri za migracije Evropske unije(EU) sastaju se u četvrtak kako bi razgovarali o viznim ograničenjima i boljoj koordinaciji unutar bloka kako bi mogli da pošalju više ljudi koji nemaju pravo na azil u Evropi nazad u svoje matične zemlje, uključujući Irak.

Tri godine nakon što je 27 članova EU pristalo da ograniči vize za zemlje za koje se smatra da ne sarađuju na povratku svojih ljudi, samo je Gambija formalno kažnjena.

Izvršna Evropska komisija predložila je slične korake u odnosu na Irak, Senegal i Bangladeš, iako su dva zvaničnika EU izjavila da se saradnja sa Dakom po pitanju povratnika od tada poboljšala.

Ipak, ukupna stopa efektivnog prinosa u EU iznosila je 21% u 2021, prema podacima Eurostata, najnovijim dostupnim.

To je nivo koji države članice smatraju neprihvatljivo niskim – rekao je jedan od zvaničnika EU.

Migracija je veoma politički osetljiva tema u bloku gde bi zemlje članice radije razgovarale o povećanju povratka, kao i o smanjenju neregularne migracije na prvom mestu, nego da ožive svoje ogorčene svađe oko toga kako da podele zadatak brige o onima koji dolaze u Evropu i ko ima prava da ostane.

„Uspostavljanje efikasnog i zajedničkog sistema EU za povratak je centralni stub dobro funkcionisanih i kredibilnih sistema migracija i azila“, navela je Komisija u dokumentu za diskusiju za ministre.

Oko 160.000 ljudi prešlo je Sredozemno more 2022. godine, prema podacima UN, glavni put ka Evropi za ljude koji beže sa Bliskom istoku, iz Afrike i jugoistoče Azije.

Povrh toga, skoro 8 miliona ukrajinskih izbeglica je takođe registrovano širom Evrope.

Ministri se sastaju dve nedelje pre nego što se 27 nacionalnih lidera EU okupe u Briselu kako bi razgovarali o migracijama.

„Potrebna je brza akcija da bi se obezbedio efikasan povratak iz Evropske unije u zemlje porekla koristeći kao polugu sve relevantne politike EU“, navodi se u nacrtu njihove zajedničke izjave.

Unutar EU, međutim, ne postoje dovoljni resursi i koordinacija između različitih delova vlade kako bi se osiguralo da svaka osoba koja nema pravo na boravak bude efektivno vraćena ili deportovana, navodi Komisija.

„Nedovoljna saradnja zemalja porekla je dodatni izazov“, dodaje se, navodeći probleme uključujući prepoznavanje i izdavanje identiteta i putnih isprava.

Ali pritisak šefova za migracije da se neke treće zemlje kazne viznim ograničenjima u prošlosti je bio protiv samih ministara spoljnih poslova i razvoja EU, ili je propao zbog suprotstavljenih agendi različitih zemalja EU.

Zbog toga do sada nije bilo dovoljno većine među zemljama EU da se kazni još jedna zemlja osim Gambije, gde ljudi više ne mogu da dobiju višekratne vize za ulazak u blok i čekaju duže.

Dok zemlje EU, uključujući Austriju i Mađarsku, glasno protestuju protiv neregularne migracije uglavnom sa Bliskog istoka i severne Afrike, Nemačka je među onima koji žele da otvore svoje tržište rada za preko potrebne radnike izvan bloka.

Pratite Portal Dnevni Puls na TelegramuFejsbuku, Tviteru, Gab-u i Viberu!

Dnevni Puls/Mediji