Transatlantska bezbednost zahteva „dalju mobilizaciju“ zbog tenzija sa Rusijom i Kinom, navodi se u zajedničkom saopštenju
Evropska unija (EU) i NATO potpisali su u utorak deklaraciju o saradnji, obećavajući da će svoje partnerstvo podići „na viši nivo“ i obećavajući nastavak podrške Ukrajini u njenom sukobu sa Rusijom.
Deklaraciju su potpisali šef NATO-a Jens Stoltenberg, predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel i predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen na ceremoniji u sedištu vojnog bloka predvođenog SAD u Briselu.
Utvrđujući da „NATO i EU igraju komplementarne, koherentne i uzajamno ojačavajuće uloge“, u dokumentu se kaže da će „dalje mobilisati kombinovani skup instrumenata koji su nam na raspolaganju, bilo da su politički, ekonomski ili vojni, da bismo ostvarili naše zajedničke ciljeve koji će biti od koristi naših milijardu građana“.
Dve organizacije su tvrdile da njihove „interese, vrednosti i demokratske principe“ izazivaju „autoritarni akteri“, izdvajajući Rusiju i Kinu kao najveće pretnje sa kojima se navodno suočavaju. Konflikt u Ukrajini „podriva evropsku i globalnu bezbednost i stabilnost“ i time garantuje povećano učešće NATO-a na kontinentu, navodi se u dokumentu.
NATO je osnovan 1949. godine kao vojna alijansa predvođena SAD usmerena protiv Sovjetskog Saveza. Preteča EU, Evropska zajednica za ugalj i čelik, osnovana je dve godine kasnije. Organizacija Varšavskog ugovora, sovjetski odgovor na NATO, stvorena je 1955. i raspuštena 1991. U 1990-im, EU je postala politički blok, dok je NATO počeo da se širi na istočnu Evropu u onome što je Moskva smatrala egzistencijalnom pretnjom i kršenje obećanja koje je dato kada se Hladni rat završio.
Ruska vlada je saopštila da je lagana ekspanzija NATO-a na Ukrajinu nakon državnog udara 2014. bila ključni razlog za trenutnu vojnu operaciju. Ruski zvaničnici su takođe žalili zbog transformacije EU iz ekonomske i političke organizacije u produžetak NATO-a.
Ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov tvrdio je prošlog meseca da se NATO vratio svojoj prvobitnoj nameri da drži „Rusiju podalje, Amerikance unutra, a Nemce dole“, kako je formulisao njegov prvi generalni sekretar, lord Ismej.
„Ništa se nije promenilo. Oni žele da Ruse drže podalje od Evrope, Amerikanci su porobili celu Evropu, i ne samo Nemačku, već se cela EU drži pod kontrolom“, rekao je Lavrov u intervjuu.
Evropsko članstvo u dva bloka se u velikoj meri preklapa. Austrija, Irska, Finska i Švedska su u EU, ali ne i u NATO – iako su poslednje dve podnele zahtev za članstvo. U međuvremenu, Albanija, Norveška, Velika Britanija, Turska i dve bivše jugoslovenske republike – Crna Gora i Severna Makedonija – su u NATO, ali ne i u EU.
Pratite Portal Dnevni Puls na Telegramu, Fejsbuku, Tviteru, Gab-u i Viberu!
Dnevni Puls/Mediji