Ruski predsednik Vladimir Putin dobio je u utorak čvrstu podršku Irana za vojnu kampanju svoje zemlje u Ukrajini, a vrhovni vođa Ali Hamnei je rekao da se Zapad protivi „nezavisnoj i jakoj“ Rusiji.
Hamnei je rekao da bi Rusija, da nije poslala trupe u Ukrajinu, kasnije bila suočena sa napadom NATO-a, što je izjava koja je odrazila Putinovu retoriku i odražavala sve bliskije veze između Moskve i Teherana jer se obojica suočavaju sa sankcijama Zapada.
Saveznici iz NATO-a pojačali su svoje vojno prisustvo u istočnoj Evropi i dali Ukrajini oružje za pomoć u suprotstavljanju ruskom napadu.
U svom drugom putovanju u inostranstvo otkako je Rusija pokrenula vojnu akciju u februaru, Putin je razgovarao sa iranskim predsednikom Ebrahimom Raisijem i turskim predsednikom Redžepom Tajipom Erdoganom o sukobu u Siriji, a putovanje je iskoristio da razgovara o predlogu koji podržava UN da se nastavi izvoz ukrajinskog žita za ublažavanje globalne prehrambene krize.
Turska, članica NATO-a, našla se nasuprot Rusiji u krvavim sukobima u Siriji i Libiji. Čak je prodala smrtonosne dronove koje su ukrajinske snage koristile za napad na ruske trupe. Ali Ankara nije uvela sankcije Kremlju, što ga čini preko potrebnim partnerom Moskvi. Boreći se sa pobeglom inflacijom i valutom koja brzo depresira, Turska se takođe oslanja na rusko tržište.
U razgovoru sa Erdoganom na početku njihovog sastanka, Putin mu je zahvalio na posredovanju da pomogne da se „pomakne napred“ dogovor o ukrajinskom izvozu žitarica.
Još nisu sva pitanja rešena, ali je dobro što je došlo do nekog pomaka – dodao je Putin.
Erdogan je pohvalio ono što je opisao kao „veoma, veoma pozitivan pristup“ Rusije tokom prošlonedeljnih pregovora o žitu u Istanbulu. On je izrazio nadu da će dogovor biti postignut i „rezultat koji će se pojaviti će imati pozitivan uticaj na ceo svet“.
Zvaničnici UN, Rusije, Ukrajine i Turske postigli su provizorni sporazum o nekim aspektima sporazuma koji će osigurati izvoz 22 miliona tona potrebnih žitarica i drugih poljoprivrednih proizvoda zarobljenih u ukrajinskim crnomorskim lukama tokom borbi. Postizanje sporazuma označilo bi veliki korak ka ublažavanju krize sa hranom zbog koje su cene vitalnih proizvoda poput pšenice i ječma porasle.
Putovanje u Teheran ima simbolično značenje i za Putinovu domaću publiku, pokazujući međunarodni uticaj Rusije.
Dolazi samo nekoliko dana nakon što je predsednik SAD Džo Bajden posetio Izrael i Saudijsku Arabiju – glavne rivale Teherana.
Iz Jerusalima i Džede, Bajden je pozvao Izrael i arapske zemlje da se povuku na ruski, kineski i iranski uticaj koji se proširio sa percepcijom američkog povlačenja iz regiona.
To je bila teška prodaja. Izrael održava dobre odnose sa Putinom, što je neophodno s obzirom na rusko prisustvo u Siriji, severoistočnom susedu Izraela i čestoj meti njegovih vazdušnih napada. Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati odbili su da pumpaju više nafte izvan plana koji je odobrio njihov energetski savez sa Moskvom.
Ali sve zemlje, uprkos njihovom dugogodišnjem rivalstvu, mogle bi da se slože oko približavanja Iranu, koji je ubrzano unapredio svoj nuklearni program otkako je bivši američki predsednik Donald Tramp napustio atomski sporazum Teherana. Pregovori o obnavljanju dogovora zašli su u ćorsokak.
Zategnuta Zapadom i svojim regionalnim rivalima u ćošak, iranska vlada pojačava obogaćivanje uranijuma, suzbijajući neslaganja i hvatajući se za naslove optimističnim, tvrdokornim stavovima koji imaju za cilj da sačuvaju iransku valutu, rijal, od kraha. Bez ublažavanja sankcija na vidiku, taktičko partnerstvo Irana sa Rusijom postalo je partnerstvo opstanka, čak i kada se čini da Moskva potkopava Teheran u trgovini naftom na crnom tržištu.
Iran je centar dinamične diplomatije – napisao je iranski ministar inostranih poslova Hosein Amirabdolahian na Tviteru.
Dodajući da će sastanci – razvijati ekonomsku saradnju, fokusirati se na bezbednost regiona… i obezbediti sigurnost hrane.
Fadahosein Maleki, član uticajnog komiteta iranskog parlamenta za nacionalnu bezbednost i spoljnu politiku, opisao je Rusiju kao „najstrateškog partnera“ Irana u ponedeljak.
U znak sve tešnje vojne saradnje, ruski zvaničnici su poslednjih nedelja posetili aerodrom u centralnom Iranu najmanje dva puta kako bi pregledali teheranske bespilotne letelice za moguću upotrebu, kako je navela Bela kuća.
Putin je na sastancima sa iranskim liderima pozdravio važnost bliskih veza između Moskve i Teherana i za to je dobio podršku.
Naši odnosi se razvijaju dobrim tempom – rekao je Putin na početku sastanka sa Raisijem.
Dodajući da su dve zemlje radile na – jačanju saradnje na međunarodnoj bezbednosti i značajnom doprinosu sirijskom rešenju.
U završnoj izjavi, ponudio je snažnu podršku Teheranu u vezi sa nuklearnim sporazumom koji je u ćorsokaku, pozivajući na njegovo potpuno oživljavanje i potpuno ukidanje sankcija Iranu kako bi se omogućio „slobodan razvoj saradnje u svim oblastima bez ikakve diskriminacije“.
Tokom svojih trilateralnih razgovora, predsednici su razgovarali o decenijskom sukobu u Siriji, gde Iran i Rusija podržavaju vladu predsednika Bašara Asada, dok Turska podržava naoružane opozicione frakcije. Rusija je intervenisala u sukobu 2015. godine, udruživši napore sa iranskim snagama i koristeći svoje vazdušne snage da podupre Asadovu tek nastalu vojsku.
Erdogan se fokusirao na akciju Turske da potisne sa svojih granica borce sirijskih Kurda koje podržavaju SAD, prateći prethodne pretnje novom vojnom ofanzivom na severu Sirije. Planirana operacija deo je napora Turske da stvori sigurnu zonu duž granice sa Sirijom koja bi podstakla dobrovoljni povratak sirijskih izbeglica.
Erdogan je rekao da je Turska odlučna da „protera centre zla“ koji ciljaju na bezbednost Turske.
On je rekao da Ankara očekuje da Rusija i Iran „podrže Tursku u ovoj borbi“, dodajući da su se regioni Tel Rifat i Manbidž, gde je Turska rekla da planira da pošalje svoje trupe, pretvorila u „teroristički krevet“.
Najveća usluga koja bi bila učinjena sirijskom narodu bila bi potpuno uklanjanje separatističke terorističke organizacije sa teritorija koje zauzima – rekao je Erdogan.
Očigledno pozivajući se na zabrinutost Turske, trojica predsednika su u zajedničkom saopštenju naveli da su:
Odbacili sve pokušaje stvaranja nove realnosti na terenu pod izgovorom borbe protiv terorizma, uključujući nelegitimne inicijative za samoupravu, i izrazili su svoju odlučnost da se suprotstave separatističkim agendama.
Istovremeno, u ranijem, odvojenom sastanku sa Erdoganom, Hamnei je oštro upozorio na planirani turski upad.
Svaka vrsta vojnog napada na severu Sirije definitivno će naneti štetu Turskoj, Siriji i celom regionu, a koristiće i teroristima – rekao je iranski najviši lider, ističući potrebu da se „to pitanje privede kraju razgovorima“.
Humanitarna pitanja u Siriji su takođe došla u fokus otkako je Rusija iskoristila pravo veta u Savetu bezbednosti UN prošle nedelje da ograniči isporuku pomoći na 4,1 milion ljudi na severozapadu Sirije pod kontrolom pobunjenika posle šest meseci, umesto godinu dana. Erdogan je istakao da šest meseci nije dovoljno.
Raisi je rekao da su sve strane pozvale na proterivanje američkih snaga iz Sirije. Putin je posebno naglasio da sve oblasti istočno od reke Eufrat treba da se vrate pod kontrolu sirijske vlade i za to je očigledno dobio i podršku Irana.
Pratite nas na društvenim mrežama Fejsbuk i Telegram