SAD razmatraju uvođenje sankcija Kini dok Tajvan pritiska EU

Sjedinjene Države (SAD) razmatraju opcije za paket sankcija koje bi uvele Kini, u nastojanju da je odvrate od povrata Tajvana, pri čemu je EU pod diplomatskim pritiskom Tajpeja da učini isto.

Izvori su rekli da su razmatranja u Vašingtonu i odvojeno lobiranje u Tajpeju kod izaslanika EU bila u ranoj fazi, odgovor na strahove od kineske vojne akcije koji su rasli kako tenzije eskaliraju u Tajvanskom moreuzu.

U oba slučaja, ideja je da se preduzmu sankcije mimo mera koje su već preduzete na Zapadu kako bi se ograničila trgovina i ulaganja sa Kinom u osetljive tehnologije poput kompjuterskih čipova i telekomunikacione opreme.

Izvori nisu dali nikakve detalje o tome šta se razmatra i koje su opcije SAD-u i EU, ali pojam sankcija Kini, drugoj po veličini svetskoj ekonomiji i jednoj od najvećih karika globalnog lanca snabdevanja postavlja pitanje izvodljivosti.

Potencijalno uvođenje sankcija Kini je daleko složenija vežba od sankcija Rusiji, imajući u vidu veliku povezanost SAD i saveznika sa kineskom ekonomijom – rekao je Nazak Nikahtar, bivši visoki zvaničnik američkog Ministarstva trgovine.

Kina tvrdi da je Tajvan sopstvena teritorija i prošlog meseca je ispalila rakete preko ostrva i preplovila ratne brodove preko njihove nezvanične morske granice nakon što je predsednica Predstavničkog doma američkog Kongresa Nensi Pelosi posetila Tajpej, što je Peking video kao provokaciju.

Kineski predsednik Si Đinping obećao je da će ponovo ujediniti Tajvan kojim se demokratski upravlja sa kopnom i nije isključio upotrebu sile. On bi trebalo da obezbedi treći, petogodišnji mandat na čelu na kongresu Komunističke partije sledećeg meseca.

Zvaničnici u Vašingtonu razmatraju opcije za mogući paket sankcija protiv Kine kako bi odvratili Sija od pokušaja povrata na Tajvan, rekao je američki zvaničnik u bliskoj saradnji sa Vašingtonom.

Američki pregovori o sankcijama počeli su nakon što je Rusija pokrenula svoju specijalnu vojnu akciju u Ukrajini u februaru, ali su dobili novu hitnost nakon kineske reakcije na Pelosijevu posetu, rekla su dva izvora.

Sjedinjene Države, uz podršku saveznika iz NATO-a, zauzele su sličan pristup Rusiji u januaru uz pretnju neodređenim sankcijama, ali to nije uspelo da odvrati ruskog predsednika Vladimira Putina.

Bela kuća je usredsređena na dovođenje zemalja na istu stranu, uključujući koordinaciju između Evrope i Azije i izbegavanje provociranja Pekinga, rekao je neamerički zvaničnik.

Ministarstvo spoljnih poslova Tajvana saopštilo je da je razgovaralo o nedavnim kineskim ratnim igrama i „velikim izazovima“ koje Kina postavlja Tajvanu i regionu sa Sjedinjenim Državama, Evropom i drugim istomišljenicima, ali nije moglo da otkrije detalje.

Tajvan je već razgovarao o sankcijama sa evropskim zvaničnicima nakon ruske vojne akcije, ali nedavne vojne vežbe Kine su dovele do očvršćavanja pozicije Tajvana, reklo je Rojtersu šest izvora informisanih o razgovorima između Tajvana i Evrope.

Poslednjih nedelja intenzivirani su pozivi najviših tajvanskih zvaničnika da se pripreme za sankcije.

Nedavna bela knjiga Kine, koja je povukla obećanje da neće slati trupe ili administratore na Tajvan ako Peking preuzme kontrolu nad ostrvom, podstakla je udvostručenje njihovih napora sa Evropom.

Tajvan nije tražio ništa konkretno, samo da Evropa isplanira koje akcije može da preduzme ako Kina napadne, rekao je jedan izvor upućen u diskusiju i zatražio je od Evrope da privatno upozori Kinu da će se suočiti sa posledicama.

Zvaničnici EU su se do sada klonili nametanja oštrih sankcija Kini zbog pitanja ljudskih prava, jer ta zemlja igra daleko veću ulogu za ekonomiju bloka od Rusije, rekao je drugi upoznat sa tim.

Evropske sankcije bi zahtevale saglasnost svih 27 zemalja članica, što je često neuhvatljivo; konsenzus je bio težak čak i u izolaciji Rusije, delom zato što je njen gas bio kritičan za Nemačku.

Čitava Evropa, izuzev Vatikana, ima formalne diplomatske odnose sa Pekingom, ali ne i sa Tajpejem, iako su tajvanski i evropski zvaničnici imali opsežne privatne kontakte od početka kineskih vojnih vežbi, kažu izvori.

Nemačka, ekonomski motor bloka, je „oprezna“, kaže drugi zvaničnik upoznat sa diskusijom. „Ne mislim da su Rusija-Ukrajina suštinski promenile način na koji gledaju na svoje odnose sa Kinom.

Ali u nemačkoj vladi raste zabrinutost zbog njene ekonomske zavisnosti od Kine, a ministar ekonomije je u utorak obećao novu trgovinsku politiku i „nema više naivnosti“.

Portparol nemačkog kancelara Olafa Šolca odbio je da komentariše.

Pratite nas na društvenim mrežama Fejsbuk i Telegram

Dnevni Puls/Mediji