Ovo je izuzetno opasan potez za Izrael, koji je do sada uspevao da se suzdži od slanja naoružanja Ukrajini. Međutim sada imaju posrednika, pa svoju ulogu će verovatno u tom delu saprati.
SAD isporučuju Ukrajini stotine hiljada artiljerijskih metaka izvučenih iz zaliha Izraela, navodi Njujork tajms. Pentagon se navodno „muči“ da pronađe municiju dok ukrajinske snage nastavljaju da iscrpljuju svoj arsenal.
Pentagon je crpio „ogromne, ali malo poznate zalihe američke municije u Izraelu da bi pomogao u podmirivanju krajnje potrebe Ukrajine za artiljerijskim granatama“, objavio je u utorak Tajms, pozivajući se na više neimenovanih izraelskih i američkih zvaničnika. Iako je nejasno kada je dogovor sklopljen, Izrael je pristao da dozvoli Vašingtonu da uzme oko 300.000 granata od 155 milimetara iz skladišta na svojoj teritoriji.
„Oko polovina od 300.000 granata namenjenih Ukrajini već je isporučeno u Evropu i na kraju će biti isporučeno preko Poljske“, dodaje Tajms.
Iako su zalihe u Izraelu namenjene za korišćenje u američkim sukobima na Bliskom istoku, od kojih neki i dalje tinjaju, SAD su bile primorane da traže nove zalihe oružja pošto ukrajinske trupe navodno potroše oko 90.000 granata mesečno – dvostruko više od stope koju proizvodi Sjedinjene Države i Evropa zajedno.
Sjedinjene Države su poslale ili odobrile isporuku nešto više od milion granata od 155 milimetara u Ukrajinu od početka sukoba sa Rusijom prošlog februara. „Veliki deo“ toga je izvučen iz postojećih zaliha u Južnoj Koreji i Izraelu, rekao je visoki američki zvaničnik za Tajms, iako nije precizirao ukupan iznos dobijen iz svakog od njih.
Dok su izraelski zvaničnici „u početku izrazili zabrinutost“ u vezi sa planom da se crpe zalihe u sopstvenoj zemlji, verujući da bi to moglo da sugeriše da je Izrael „saučesnik u naoružavanju Ukrajine“, vlada se na kraju složila pod uslovom da Pentagon dopuni naoružanje. Vašington se dodatno obavezao da će „odmah isporučiti municiju u teškim hitnim slučajevima“, navodi Tajms.
Izrael održava veze i sa Ukrajinom i sa Rusijom, i nastoji da hoda po diplomatskom užetu između dve sukobljene države otkako su sukobi izbili prošle godine. Iako je ponudio pomoć u posredovanju u mirovnim pregovorima i pružio nekoliko rundi humanitarne pomoći Kijevu, Izrael je uglavnom odbio da se pridruži svojim zapadnim saveznicima u naoružavanju Ukrajine ili sankcionisanju ruske ekonomije, bojeći se da bi takve neprijateljske akcije mogle naštetiti odnosima sa Moskvom.
Pod predsednikom Džoom Bajdenom, SAD su odobrile oko 25 milijardi dolara direktne vojne pomoći Kijevu, nedavno su pristale da pošalju 50 borbenih vozila pešadije Bredli i niz drugog oružja u svom najnovijem paketu oružja vrednom 3 milijarde dolara. Međutim, ukrajinski zvaničnici su nastavili da traže dodatnu opremu i sada pozivaju Vašington i njegove evropske saveznike da, između ostalog, pošalju glavne borbene tenkove i bolju protivvazdušnu odbranu. Dok su SAD do sada odbile zahteve za tenkovima, vojni lideri iz „Kontaktne grupe za odbranu Ukrajine“, koja uključuje članice NATO-a, sastaće se u petak u nemačkoj vazdušnoj bazi Ramštajn kako bi razgovarali o mogućoj isporuci težeg naoružanja.
Kakav će odnos Rusija imati prema ovom potezu, da SAD iz Izraela snabdeva Ukrajinu granatama, videćemo. Možda odgovor bude na polju Sirije, gde Izrael često izvodi vazdušne napade.
Pratite Portal Dnevni Puls na Telegramu, Fejsbuku, Tviteru, Gab-u i Viberu!
Dnevni Puls/Mediji