Naučnici imaju za cilj da dekodiraju težinu depresije i preciznije identifikuju delove mozga gde bi elektrode trebalo da budu postavljene tako da pomognu osobama u borbi protiv depresije.
Decenijama stručnjaci koriste elektrode za lečenje moždanih poremećaja, uključujući depresiju. Međutim, u slučaju depresije još uvek nije jasno koje delove mozga treba stimulisati.
Depresija obuhvata niz simptoma, na primer, loše raspoloženje, misli o samoubistvu, nemogućnost da se doživi zadovoljstvo i promene u motivaciji, snu i apetitu. Sprovođenjem istraživanja neuronaučnici imaju za cilj da prouče kako se obrasci moždane aktivnosti menjaju u skladu sa promenama raspoloženja.
Prave rupe u glavi
Istraživači su postavili cilj da prouče 12 ljudi sa dubokom depresijom. U lobanjama su izbušene rupe za umetanje elektroda. Postavljeni su na svaku stranu mozga da bi pratili aktivnost.
Analizirajući snimke mozga, neuronaučnici su otkrili da se region mozga koji se zove cingularni korteks aktivira na jedan način kada se pacijent oseća bolje, a na suprotan kada se oseća slabo.
Naučnici su dekodirali zapise od samo 3 od ukupno 12 volontera, i kako oni navode, trendovi su već primetni.
Istraživači su uspeli da identifikuju oblast koja je zajednička za sva 3 učesnika gde su nastali simptomi depresije.
Neuronaučnici nemaju nameru da uključe više volontera.
Bušenje lobanje i umetanja elektroda u mozak je komplikovan, rizičan i, štaviše, skup. Istraživači veruju da bi otkriveni trendovi mogli biti od pomoći u razvoju lečenja za milione pacijenata sa dubokom depresijom.
Depresija nije slabost; to je složena bolest i nedavno istraživanje koje je sproveo tim neuronaučnika pomerilo ih je dalje u proučavanju bolesti i razvoju lečenja za milione ljudi koji pate od teške depresije.
Pratite Portal Dnevni Puls na Telegramu, Fejsbuku, Tviteru i Gab-u!
Dnevni Puls/Mediji