si-djinping-kina-je-na-pravoj-strani-istorije

Kina „stoji na pravoj strani istorije“, rekao je lider zemlje Si Đinping u subotu u novogodišnjem obraćanju koje je usledilo dok su se pitanja kovitlala o tome kako se njegova vlada nosi sa kovidom i ekonomskim i političkim izazovima u zemlji i inostranstvu.

Govoreći na nacionalnoj televiziji, Si je u velikoj meri izbegavao da se direktno bavi pitanjima sa kojima se zemlja suočava, ukazujući umesto toga na uspehe u poljoprivrednoj proizvodnji, eliminaciju siromaštva i održavanje Zimskih olimpijskih igara u februaru.

Međutim, kasnije se pomalo iskosa okrenuo izazovima sa kojima se suočava najmnogoljudnija zemlja na svetu i druga po veličini ekonomija, rekavši: „Svet nije u miru“.

Kina će se „uvek nepokolebljivo zalagati za mir i razvoj… i nepokolebljivo stoji na pravoj strani istorije“, rekao je on.

Proteklih nedelja obeležili su ulični protesti protiv Sijeve vlade, prvi sa kojima se vladajuća Komunistička partija suočila u više od tri decenije

Sijev govor prati zapanjujući zaokret u kineskoj tvrdolinijaškoj politici suzbijanja kovida koja je izazvala ogroman porast infekcija i zahteve SAD i drugih da putnici iz Kine dokažu da nisu zaraženi.

U međuvremenu, ekonomija se bori da izađe iz zastoja, podstičući rastuću nezaposlenost, dok su veze sa SAD i drugim velikim državama na istorijskom minimumu.

Ostavljajući po strani svoju neizvesnost, ljudi u Pekingu i drugim gradovima vratili su se na posao, u trgovačke zone i restorane, a potrošači se pripremaju za januarski praznik Lunarne Nove godine, najznačajniji u kineskom kalendaru.

Si Đinping, koji je i šef sve moćnijih oružanih snaga, u oktobru je dobio treći petogodišnji mandat na čelu Komunističke partije od skoro 97 miliona članova.

Pošto je izbacio potencijalne rivale i eliminisao sva ograničenja za svoje mandate, on bi potencijalno mogao da služi kao kineski lider do kraja života.

Kina je takođe bila pod pritiskom zbog svoje kontinuirane podrške Rusiji, a Si Đinping je u petak održao virtuelni sastanak sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, u kome je citiran da je opisao događaje u Ukrajini kao „krizu“.

Termin je označio odstupanje od uobičajenih kineskih referenci na „ukrajinsku situaciju“, a promena može da odražava rastuću zabrinutost Kine o pravcu sukoba.

Ipak, u svom obraćanju Putinu, Si je bio oprezan da ponovi kinesku podršku Moskvi.

Kina je obećala prijateljstvo sa Rusijom „bez granica“ i nije okrivila Putina za sukob, dok je napala SAD i NATO i osudila kažnjavanje ekonomskih sankcija koje su uvedene Rusiji.

Pratite Portal Dnevni Puls na TelegramuFejsbuku, Tviteru, Gab-u i Viberu!

Dnevni Puls/Mediji