Projekat izgradnje spomenika žrtvama Srebrenice (Srebrenička šuma) u Srbiji, koji finansiraju nemačke fondacije i iniciraju domaće nevladine organizacije, izazvao je oštre polemike u javnosti.
Prema pisanju bloga „Bodljikava“, ova inicijativa nije usmerena samo na sećanje, već i na političku instrumentalizaciju istorije sa ciljem da se Srbija stigmatizuje kao „genocidna država“.
Kako je sve počelo?
Još 2020. godine, nevladine organizacije poput „Inicijative mladih za ljudska prava“, „Nezavisnog društva novinara Vojvodine“ i nemačkog Foruma ZFD pokrenule su kampanju „Nikome se ne ponovilo“, s ciljem da Srebrenica postane „univerzalni antiratni simbol“.
Pored medijskih aktivnosti, ovaj projekat uključuje i stvaranje trajnog spomenika u Srbiji, uz podršku nemačkog Ministarstva spoljnih poslova.
Prvi konkurs za umetničko rešenje organizovan je 2021. godine, a pobedu je odnela Mia David sa projektom virtuelnog spomenika „Život je ono što sanjaju mrtvi“. Prema njenim rečima, virtuelni prostor je „jedini u kome sve ostaje zauvek“, a ideja je bila da se imena srebreničkih žrtava projektuju na zgradu Skupštine Srbije, što je i učinjeno 11. jula 2022. godine.
Ovaj čin je naišao na snažne reakcije javnosti, jer je sama autorka, u intervjuu za Al Džaziru, izjavila je da „priznanje da je Srbija počinila genocid neophodno kako bismo mogli da gradimo budućnost“. Ova tvrdnja je posebno sporna jer ne postoji nijedna sudska presuda koja Srbiju tereti za genocid u Srebrenici.
Od virtuelnog do fizičkog spomenika: „Šuma“ kao najnoviji projekat
Godinu dana kasnije, 2022. raspisan je novi konkurs pod nazivom „Praznine“, a pobedu je ponovo odnela Mia David, ovog puta u saradnji sa hrvatskim umetnikom Antonijem Grgićem. Njihov projekat „Šuma“ predviđa sadnju 8.372 stabla, simbolično predstavljajući broj stradalih u Srebrenici.
Prema idejnom rešenju, prvobitno bi stabla bila posađena na malom rastojanju, a kasnije bi se razređivala, što autori vide kao „razvoj umetničkog dela u vremenu“. Ono što je posebno zanimljivo jeste deo u kome Mia David naglašava da „javni prostori nisu dostupni, pa je rešenje da se projekat realizuje na privatnim posedima“.
Ova izjava postavlja ključno pitanje: da li je u Srbiji moguće da nevladine organizacije, finansirane stranim novcem, kupe zemljište i na njemu podignu memorijalni kompleks koji promoviše tezu o srpskoj „genocidnoj odgovornosti“?
Ko stoji iza ovog projekta?
Pored već pomenute Inicijative mladih, projekat podržavaju nemački Forum ZFD, dok se u žiriju nalaze reditelj Nikola Ljuca, grafički dizajner Bojan Hadžihalilović i umetnik Vladimir Miladinović, poznat po tome što je „iscrtao 400 strana Mladićevog dnevnika“ i bavio se temama „masovnih grobnica Albanaca“.
Posebnu pažnju privlači činjenica da je Ljuca, koji je godinama radio na promociji srebreničkog narativa, u decembru 2022. dobio 35.000 evra od Audio-vizuelnog centra Republike Srpske za svoj novi film. Zbog toga je u trenutku dodele nagrade zamrzao svoj aktivizam i obrisan je njegov Tviter nalog na kojem je godinama zagovarao stavove protiv Republike Srpske.
Kontroverze oko simbolike i istorijske revizije
Kako navodi blog „Bodljikava“, projekat „Šuma“ nije samo umetnička instalacija, već ima dublji politički značaj.
Prvo, organizatori konkursa uvode novu koncepciju memorijalizacije, u kojoj žrtve više ne moraju da budu vezane za mesta stradanja. Ovakav pristup otvara prostor da se srpska teritorija pretvori u memorijalnu mapu za zločine koje drugi pripisuju Srbima.
Drugo, pojedini analitičari vide ove aktivnosti kao pokušaj da se Srebrenica izmesti iz Bosne i Hercegovine i nametne kao centralni deo kulture sećanja u Srbiji.
Treće, sama brojka od 8.372 žrtve uključuje i pripadnike 28. divizije Armije BiH koji su poginuli u proboju ka Tuzli, a mnogi od njih se danas nalaze u vojnim registrima BiH.
Ovakvi projekti su u skladu sa širim trendom istorijske revizije koju sprovode zapadne države. Nedavno je nemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok izjavila da je „Nemačka u ratu protiv Rusije“, a muzej u Aušvicu je zabranio ruskim zvaničnicima da prisustvuju komemoraciji povodom Dana Holokausta – iako je Crvena armija oslobodila taj logor.
Istovremeno, zapadne vlade podržavaju ukrajinski režim, koji baštini tradiciju Stefana Bandere, nacističkog kolaboracioniste.
Pratite Portal Dnevni Puls na Viberu!
Dnevni Puls/vaseljenska.net