Svetski kup superfinale u vaterpolu umesto u Kotoru i Budvi biti biće održano u Podgorici od 11. do 13. aprila, jer hrvatska reprezentacija ne želi da igra u bazenu koje nosi ime legendarnog jugoslovenskog vaterpoliste Zorana Gopčevića.
Odluka naših dragih suseda je bez sumnje političke prirode, a na ovaj način crnogorskim vlastim još jednom stavljaju do znanja da sve mora biti po njihovom, zarad „dobrosusjedskih odnosa“ i otvaranja EU vrata.
Vlada u Zagrebu je još ranije dala preporuku da njeni klubovi i nacionalni timovi ne igraju u kotorskom bazenu, jer nosi ime sportiste koga hrvatska strana optužuje za ratne zločine u logoru „Morinj“ početkom devedesetih.
Kotorski bazen se ranije zvao „Nikša Bućin“ (bio fudbaler „Bokelja“ i učesnik NOB-a), a ideja da dobije ime po Gopčeviću nastala je kada su je podržali Kotorani, među kojima je bilo i Hrvata.
Skupština Opštine Kotor je 18. avgusta 2021. odlučila da gradski bazen ponese Gopčevićevom ime, s obrazloženjem da je reč o jednom od najboljih vaterpolista sa ovih prostora. Od 23 odbornika „za“ su bila njih 22 iz redova Demokrata, Demokratskog fronta i Građanskog pokreta URA, dok je podrška stigla i od kolega iz Demokratske partije socijalista.
Odluka da se Svetski kup superfinale „preseli“ iz Kotora i Budve u Podgoricu doneta je upravo u trenutku kada su u Zagrebu počele prve konsultacije o otvorenim pitanjima između Crne Gore i Hrvatske koje su vodili ministri Frane Matušić i Periša Kastratović sa saradnicima. Od ovog procesa se očekuje reši goruća pitanja koja narušavaju susedske odnose, među koje spada i preimenovanje kotorskog bazena.
„Dobrosusjedski“ ultimatumi
Pošto je Hrvatska članica Evropske unije, tamošnja vlast je u Crnoj Gori videla pravu priliku da prikuplja političke poene kojima će se dičiti pred hrvatskim građanima.
Blokiranjem zatvaranja poglavlja u crnogorskom procesu EU integracija, Hrvatska pokazuje mišiće, jer ipak unutar Evropske unije se skoro ništa ne pita.
Inače, na hrvatskoj listi zahtjeva se našlo usaglašavanje granice na moru kod rta Oštro i pitanje vlasništva školskog broda „Jadran“, ali i ratni događaji iz vremena devedesetih gdje traže „dostojnu nadoknadu svima koji su bili zatočeni u logorima u Crnoj Gori tokom domovinskog rata“, čime bi svi logoraši dobili naknade koje nisu samo simbolične. Hrvatska strana traži i da se procesuiraju ratni zločinci (ali ne i njihovi), rasvjetli nestanak 14 Hrvata, obilježavanje logora Morinj kao stradalnog mjesta.
Šta bi bilo da se crnogorska vlada odvažila i sugerisala našim reprezentativcima (nezavisno od sporta) da ne treba da igraju utakmice u Splitu, dok god hrvatska strana ne otvori i riješi sva pitanja povodom dešavanja u splitskom logoru „Lora“?
Takav potez bi vjerovatno izazvao nevjericu i vjerovatno neki vid sankcija i još žešću blokadu crnogorskog procesa EU integracija, jer Bože moj, srpske i crnogorske žrtve po hrvatskom mišljenju nijesu vrijedne ni pomena, a kamoli makar javnog izvinjenja i procesuiranja svih koji su bili umiješanji u stravične zločine nad našim građanima.
Hrvati izbegavaju razgovore o logoru „Lora“
Poslanik Nove srpske demokratije Jovan Vučurović izjavio je da koalicija „Za budućnost Crne Gore“ neće pristati na trule kompromise u pregovorima sa Hrvatskom.
„Tražićemo da se otvori pitanje splitskog logora i mučilišta „Lora“ u kome su zlostavljani i ubijani pripadnici bivše JNA iz nikšićko-šavničke i barske grupe“, kazao je Vučurović.
Kroz logor „Lora“ je prošlo preko hiljadu registrovanih zatvorenika, koji su pretrpeli stravičnu psihofizičku torturu. Prema svedočenjima preživelih, taj logor je smatran za jedan od najužasnijih na prostoru bivše Jugoslavije.
Odnos Hrvatske prema Crnoj Gori je slika i prilika poštovanja i želje hrvatske strane da izgradi „dobrosusjedske odnose“ i pokaže autoritet na prostoru bivše Jugoslavije, jer ga nema unutar same EU.
Pratite Portal Dnevni Puls na Viberu!
Dnevni Puls/borba.me