Odeljak 702, Zakon o nadzoru stranih obaveštajnih službi, koji bi dozvolio agencijama da špijuniraju bilo koga, bilo gde..
Državni tužilac Merik Garland i direktorka Nacionalne obaveštajne službe Avril Hejns pisali su u utorak čelnicima Kongresa, tražeći od njih da obnove zakon posle 11. septembra koji dozvoljava SAD da špijuniraju strane mete bilo gde u svetu.
Iako je zakon izričito namenjen nadzoru stranaca, korišćen je za praćenje miliona Amerikanaca.
Odeljak 702 amandmana iz 2008. na Zakon o nadzoru stranih obaveštajnih službi iz 1978. legalizovao je tajni program prisluškivanja Bušove administracije, dozvoljavajući američkim obaveštajnim agencijama da prate poruke iz inostranstva koje se šalju preko američkih mreža poput Gugla. Predviđeno da istekne krajem godine, Bela kuća već gura zakonodavce ka njenom obnavljanju.
„Informacije dobijene korišćenjem Odeljka 702 igraju ključnu ulogu u očuvanju bezbednosti i sigurnosti Sjedinjenih Država, njenih građana i saveznika“, napisali su Garland i Hejns u svom pismu, opisujući ponovnu autorizaciju zakona kao „glavni zakonodavni prioritet za ovo administracija.”
Garland i Hejns, od kojih je ovaj drugi bio zamenik direktora CIA-e pod Barakom Obamom, tvrdili su da su informacije prikupljene korišćenjem Odeljka 702 bile ključne u sprečavanju sajber napada na SAD, zaustavljanju trgovine oružjem za masovno uništenje i sprečavanju pokušaja stranih država da regrutuju špijune.
U odvojenom saopštenju u utorak, savetnik za nacionalnu bezbednost Džejk Salivan opisao je Odeljak 702 kao „kamen temeljac američke nacionalne bezbednosti“.
Međutim, dok su Garland i Hejns naglasili da Odeljak 702 ne može biti „usmeren protiv Amerikanaca u zemlji ili inostranstvu“, to nije slučaj. U prošlogodišnjem izveštaju Kancelarije direktora nacionalne obaveštajne službe (ODNI) utvrđeno je da je samo FBI postavio „manje od 3.394.053“ upita američkih građana između decembra 2020. i novembra 2021., na osnovu podataka dobijenih u skladu sa Odeljkom 702.
Iako se zakon ne može koristiti za direktno praćenje Amerikanaca, on dozvoljava SAD da prikuplja obaveštajne podatke o bilo kom Amerikancu sa kojim je cilj stranog nadzora kontaktirao.
Ovi obaveštajni podaci se čuvaju pet godina, tokom kojih ih američke obaveštajne agencije mogu pretraživati, na primer po imenu, broju telefona ili e-mail adresi.
Predsednik Džo Bajden će se verovatno suočiti sa protivljenjem nekih republikanaca kada je reč o obnavljanju Odeljka 270. Predsedavajući Odbora za pravosuđe Predstavničkog doma Džim Džordan rekao je prošle godine da Kongres „ne bi trebalo čak ni da ponovo ovlasti FISA“.
Saveznici bivšeg predsednika Donalda Trampa ranije su osudili FBI zbog zloupotrebe FISA procesa za nezakonito prisluškivanje bivšeg predsednika.
Pratite Portal Dnevni Puls na Telegramu, Fejsbuku, Tviteru, Gab-u i Viberu!
Dnevni Puls/Mediji