Pred Brazilcima su napeti predsednički izbori, građani ove južnoameričke zemlje glasaju u nedelju u prvom krugu najpolarizovanijih izbora u poslednjih nekoliko decenija, između levičara Luiz Inasio Lula da Silva koga favorizuje Amerika i ostale zapadne zemlje i aktuelnog predsednika Žaira Bolsonara.
Neke ankete pokazuje da Lula mesecima ima solidno vođstvo, ali Bolsonaro je signalizirao da bi možda odbio da prihvati poraz, izazivajući strah od institucionalne krize ili postizbornog nasilja.
Poruka projektovana na statuu Hrista Spasitelja u Rio de Žaneiru uoči glasanja glasila je: „Mir na izborima“.
Većina istraživanja javnog mnjenja favorizuje Lulu, koji je bio predsednik od 2003. do 2010. godine, za 10-15 procentnih poena. Ako osvoji više od 50% važećih glasova, što nekoliko anketara pokazuje da su mu na dohvat ruke, to bi donelo potpunu pobedu, izbegavajući glasanje u drugom krugu.
Iako predsednički izbori deluju veoma napeto, pobednik istih bi mogao biti proglašen u roku od nekoliko sati nakon zatvaranja biračkih mesta u 17 časova. Brazilsko vreme (20:00 GMT).
Ako nijedan kandidat ne osvoji više od polovine glasova, isključujući prazne i pokvarene glasačke listiće, prva dva kandidata idu u drugi krug 30. oktobra, čime se produžava napeta kampanja.
Bolsonaro je zapretio da će osporiti rezultat glasanja, nakon što je izneo neosnovane tvrdnje o prevari, optužujući izborne vlasti da planiraju zaveru protiv njega i sugerišući da vojska treba da sprovede paralelni prebrojavanje, što su oni odbili.
Odlučna pobeda Lule u nedelju mogla bi da smanji šanse za burnu tranziciju. Kritičari Bolsonara kažu da bi još mesec dana njegovih napada na demokratski proces mogao da podstakne društvene nemire poput napada na Kapitol SAD 2021.
Bolsonaro kaže da će poštovati izborni rezultat ako glasanje bude „čisto i transparentno“, bez definisanja kriterijuma.
Brazilci takođe glasaju u nedelju za svih 513 članova donjeg doma Kongresa, trećinu od 81 člana Senata i guvernere i zakonodavna tela država.
Iako Lula vodi u predsedničkoj trci, očekuje se da će konzervativna koalicija koja podržava Bolsonara imati većinu u oba doma Kongresa. To bi moglo predstavljati izazove za levičare da upravljaju zemljom sa rastućom glađu, visokom nezaposlenošću i neujednačenim oporavkom od pandemije.
Lula i Bolsonaro su obećali izdašnije izdatke za socijalnu pomoć sledeće godine, što je dodatno povećalo pritisak na savezni budžet i navelo oboje da pogledaju alternative trenutnim pravilima potrošnje.
Novouspostavljena autonomija brazilske centralne banke i Lulin izbor bivšeg centrističkog rivala za potpredsednika uverili su neke investitore da on neće izazvati prekid u ekonomskoj politici.
Lula je obećao da će oštro odstupiti od Bolsonarove politike zaštite životne sredine nakon što je krčenje šuma u amazonskoj prašumi dostiglo 15-godišnji maksimum. Lula je obećao da će se boriti protiv seče, pojačati zaštitu bioma i lokalnih plemena i učiniti Brazil protagonistom u klimatskoj diplomatiji.
Kao i na prošlim izborima, brazilska vojska je mobilisana da pojača bezbednost na oko 477.000 biračkih mesta, koristeći elektronske glasačke mašine koje omogućavaju brzo tabelarni prikaz rezultata od strane nacionalne izborne vlasti (TSE).
Nakon Bolsonarovih kritika brazilskih glasačkih sistema, TSE je pozvao rekordan broj stranih posmatrača izbora, uključujući prve misije američkih posmatrača u Karter centru i Međunarodnu fondaciju za izborne sisteme (IFES).
Pratite Portal Dnevni Puls na Telegramu, Fejsbuku, Tviteru i Gab-u!
Dnevni Puls/Mediji