Sjedinjene Američke Države (SAD) i njihovi evropski saveznici danas počinju sa vojnim vežbama u kojima će učestvovati 60 aviona koji mogu da nose nuklearno oružje.
Ministar odbrane SAD Lojd Ostin objasnio je da će ove vojne vežbe trajati do 30. oktobra i biće bezmalo hiljadu kilometara udaljeni od ruskih granica, da bi se izbegao svaki mogući incident. Američki avioni će leteti iznad Belgije, Severnog mora i Velike Britanije.
U vežbama će učestvovati 14 zemalja. Od članica NATO, atomsko oružje pored SAD, imaju Francuska i Velika Britanija.
Učestvovaće američki strateški bombarderi B-52 i lovci pete generacije F-35, a rakete koje će oni nositi neće imati bojeve glave. Američke nuklearne bombe B-61 raznih modifikacija čuvaju se u dve baze u Italiji i u još nekoliko evropskih zemalja.
Ovi manevri za Ruse nisu neočekivani, jer se održavaju svake jeseni.
Mada NATO tvrdi da vežbe nisu vezane za situaciju u svetu zbog rata u Ukrajini, „nuklearni manevri“ su izazvali veliku pažnju, pogotovo u Evropi. Naravno da će Rusi pažljivo pratiti vojne vežbe Amerikanaca i saveznika i uporediti u čemu se one razlikuju od prethodnih. Posebno će se analizirati uloga novih članica NATO.
Nervozu u svetu, povećali su američki i zapadnoevropski mediji koji su ovih dana objavili informacije o planovima iz kojih se vidi šta bi Amerikanci gađali u eventualnom nuklearnom ratu. U planu NATO za napad na Rusiju napisano je da bi u prvih 88 sati gađali centre veze, zatim podmorničke baze, pa mesta u kojima se čuvaju bojeve glave i nuklearna skloništa.
Poslednji izveštaj američkog ministarstva odbrane o primeni nuklearnog oružja koji je bio pripremljen za Kongres SAD, objavljen je 2018 godine. Takvi izveštaji prave se jednom u osam godina.Prema najnovijim američkim planovima u eventualnom ratu oni bi gađali ciljeve u Rusiji sa 571 bojevom glavom, a u Kini sa 254 dok bi, prema Severnoj Koreji, Iranu i Siriji, poletele rakete sa 75 bojevih glava.
Od 571 bojevih glave sa 325 bi se gađali ruski atomski bunari u kojima se nalaze interkontinentalne rakete, a sa 136, centri u kojima se donose odluke, kao i vojnoindustrijski kompleks.
Amerikanci, recimo, misle da bi za uništenje svakog bunara u kome je interkontinentala ruska raketa bile dovoljne dve atomske glave. A 80 od 136 atomskih bojevih glava namenjenih za uništenje centara u kojima se donose odluke, treba da odleti ka Moskvi. Uglavnom bi Amerikanci, sa svojih podmornica, kao i „tomahavkama“ sa brodova i krilatim raketama sa strateških bombardera, gađali „Trajdent“.
Rusi takođe imaju čime da odgovore. Čak i kad bi u Moskvi „prespavali“ američki atomski udar, usledio bi automatski odgovor, jer postoji sistem pod nazivom „mrtva ruka“.
Zemlje koje nemaju nuklearno oružje u ovim manevrima je kršenje dogovora o neširenju nuklearnog oružja. To što Poljska izražava spremnost da „ugosti“ američke atomske arsenale sigurno ne doprinosi normalizaciji situacije – kaže Aleksej Podberjoskin, direktor Centra vojnopolitičkih istraživanja i profesor Moskovskog instituta međunarodnih odnosa.
Pratite Portal Dnevni Puls na Telegramu, Fejsbuku, Tviteru i Gab-u!
Dnevni Puls/Mediji