Izraelski arheolozi pronašli su drevni češalj koji datira pre oko 3.700 godina i na njemu je verovatno najstarija poznata puna rečenica u hananskom alfabetskom pismu, navodi se u članku objavljenom u sredu.
Natpis podstiče ljude da se češljaju i brade kako bi se otarasili vaški.
Rečenica sadrži 17 slova koja glase: „Neka ova kljova iskoreni vaške iz kose i brade.“
Stručnjaci kažu da ovo otkriće baca novo svetlo na neke od najranijih korišćenja hananskog pisma koje je čovečanstvo izmislilo oko 1800. p.n.e. i osnova svih uzastopnih alfabetskih sistema, kao što su hebrejski, arapski, grčki, latinični i ćirilični.
Svetovna tema ukazuje na to da su ljudi u to vreme imali problema sa vaškama u svakodnevnom životu, a arheolozi kažu da su čak pronašli mikroskopske dokaze vaški na češlju.
Češalj je prvi put iskopan 2016. u Tel Lahišu, arheološkom nalazištu u južnom Izraelu, ali je tek krajem prošle godine profesor na Izraelskom Hebrejskom univerzitetu primetio sitne reči ispisane na njemu. Detalji nalaza objavljeni su u sredu u članku u Jerusalimskom žurnalu arheologije.
Vodeći istraživač, arheolog sa Hebrejskog univerziteta Josef Garfinkel, rekao je za AP da je, iako su mnogi artefakti sa hananskim pismom pronađeni tokom godina, ovo prva potpuna rečenica koja je otkrivena.
Garfinkel je rekao da prethodni nalazi od samo nekoliko slova, možda tu i tamo koju reč, nisu ostavili mnogo prostora za dalja istraživanja o životu Hananaca. „Nismo imali dovoljno materijala“, rekao je.
Ovo otkriće takođe otvara prostor za debatu o drevnoj eri – dodao je Garfinkel.
Činjenica da je rečenica pronađena na češlju od slonovače u palati i hramu drevnog grada, zajedno sa pominjanjem brade, može ukazivati na to da su samo bogati muškarci umeli da čitaju i pišu.
To je veoma ljudski tekst – rekao je Garfinkel.
To nam pokazuje da se ljudi nisu zaista promenili, a i vaške se nisu promenile.
Hananci su govorili drevni semitski jezik, povezan sa modernim hebrejskim, arapskim i aramejskim i živeli su u zemljama koje se nalaze na istočnom Mediteranu.
Veruje se da su razvili prvi poznati alfabetski sistem pisanja.
Pronalaženje potpune rečenice bi dalje ukazalo na to da su se Hananci izdvajali među ranim civilizacijama u upotrebi pisane reči.
To pokazuje da su čak i u najstarijoj fazi postojale pune rečenice – dodao je Garfinkel.
Rekao je da su stručnjaci datirali scenario u 1700. p.n.e. upoređujući ga sa arhaičnim hananskim alfabetom koji je ranije pronađen u egipatskoj sinajskoj pustinji, a datira između 1900. p.n.e. i 1700. p.n.e.
Ali drevni češalj iz Tel Lahiša pronađen je u mnogo kasnijem arheološkom kontekstu, a datiranje ugljenikom nije uspelo da utvrdi njegovu tačnu starost, navodi se u članku.
Austrijski arheolog Feliks Hoflmajer, stručnjak za taj period koji nije bio deo publikacije, rekao je da ovaj metod datiranja nije konačan.
„Trenutno nema dovoljno pouzdano datiranih ranih abecednih natpisa“, rekao je on. Ipak, dodao je da je otkriće veoma značajno i da će pomoći da se Tel Lahiš učvrsti kao centar ranog razvoja alfabeta.
Sedamnaest slova sačuvanih na jednom predmetu je definitivno izvanredno – rekao je Hoflmajer.
Pratite Portal Dnevni Puls na Telegramu, Fejsbuku, Tviteru i Gab-u!
Dnevni Puls/Mediji