Mi znamo ko smo - U Crnoj Gori se sprovodi jezički aparthejd

Iz NVO MI znamo ko smo, jasno su stavili do znanja da se u Crnoj Gori sprovodi svojevrsni jezički aparthejd nad najvećim procentom stanovnika jedne zemlje.

Kako je, u danima za nama, nakon objavljivanja rezultata Popisa stanovništva, u javnoj sferi reaktuelizovano pitanje jezičkog identiteta građana Crne Gore (koji su se, po treći put u poslednjih dvadeset godina, dominantno, izjasnili da govore srpskim jezikom) pojavile su se i tendencije određenih političkih, ponegde i naučnih, centara da se ovaj problem dezavuiše i označi kao društveni i negrađanski anahronizam kojim se, shodno tome, ne bi trebalo baviti, saopšteno je iz NVO Mi znamo ko smo.

„Pogrešnu, neistinitu i namerno izvitoperenu tezu da se u zemljama Evropske unije na redovnim popisima stanovništva ne postavlja pitanje o jeziku – iako transparentni i dostupni podaci sa popisa stanovništva održavanih, recimo, u Češkoj (2021. godine), Poljskoj (2021.), Hrvatskoj (2021.) ili Mađarskoj (2022.) opovrgavaju ovaj stav – doživljavamo kao nespretnu mimikriju i pokušaj da se sakrije nedemokratsko, nažalost često i šovinističko, naličje ovih centara.

Ne samo da je jezičko pitanje sastavni i nezaobilazni segment sprovođenja državnih politika u brojnim zemljama Evrope i Zapada, već mnoge od njih zapravo predstavljaju uzorni model tretiranja ovakvih složenih i delikatnih identitetskih kategorija. Za to je primer, recimo, Ujedinjeno Kraljevstvo (čiji je poslednji popis, koji je takođe obuhvatao i pitanja o jeziku, održan 2021. godine) gde u Velsu, pored službenog engleskog jezika kojim se služi najveći procenat građana, status službenog ima i velški jezik sa tek 17% govornika.

Slično je i u Švajcarskoj gde – pored dominantnog nemačkog (sa 63% govornika), službeni status, po Ustavu ove zemlje, imaju i franuski (22%) i italijanski jezik (sa 8.2% govornika).

U tom smislu, Crna Gora ostaje evropski primer nedemokratskog stanja svojevrsnog jezičkog aparthejda kojim se diskriminiše najveći procenat stanovnika jedne države (njih 270.000; tj. 43%)“, kazali su iz NVO Mi znamo ko smo.

Dodaju da uprkos pohvalnoj činjenici da i politički predstavnici parlamentarne većine uviđaju značaj ovog važnog pitanja i izjašnjavaju se afirmativno glede kontinuirane volje većine crnogorskih stanovnika, i dalje obeshrabruje i žalosti učestalost adresa koje bi da nastave s politikom neravnopravnosti i obespravljivanja svojih sugrađana, komšija, prijatelja, članova porodice i često svojih sunarodnika.

„U tom smislu, izražavamo nadu da će Crna Gora, i u kontekstu svoje jezičke politike, umeti da pokaže zrelost, raskine sa nesrećnim praksama jezičke segregacije i uvaži većinu“, zaključuju iz NVO Mi znamo ko smo.

Pratite Portal Dnevni Puls na Viberu!

Dnevni Puls/borba.me