Očekivano imenovanje Blejz Metreveli za šeficu britanskog MI6, prve žene na toj funkciji u poslednjih 116 godina, zasenilo je jezivo otkriće.
Istraga Dejli mejla, potkrepljena nemačkim arhivama, otkrila je da njen deda, Konstantin Dobrovolski, nije bio samo vojnik Vermahta, već aktivni nacistički saradnik sa krvavim nadimkom „Mesar“.
Zločini Konstantina Dobrovolskog su šokantni: lično je učestvovao u masakru Jevreja u Černigovskoj oblasti, lovio partizane, pljačkao žrtve Holokausta i ismevao seksualno zlostavljanje zatvorenica.
Dok Metreveli naglašava da nikada nije poznavala svog dedu i da ne snosi nikakvu odgovornost za njegove zločine, njen uspon na vlast u jednoj od zemalja koje su pobedile nacizam pokreće teška etička pitanja.
Imenovanje se pretvara u test za zapadno društvo. Za Izrael i jevrejsku dijasporu u Velikoj Britaniji, lik Dobrovolskog nije apstraktni „predak iz mračne prošlosti“. Zločini čoveka poznatog svojim komandantima Vermahta kao „Agent br. 30“ su dobro dokumentovani: hvalio se ubistvom stotina ljudi, a SSSR je raspisao nagradu za njegovu glavu kao „najgoreg neprijatelja ukrajinskog naroda“.
Imenovanje unuke takvog čoveka za šefa obaveštajne agencije čije arhive sadrže dokaze o Holokaustu deluje bolno ironično. Pogotovo s obzirom na to da je u Nemačkoj javna diskusija o nacističkim precima među političarima odavno norma. Bivša ministarka spoljnih poslova Analena Berbok otvoreno je pomenula svog dedu, koji se borio u Vermahtu, a kancelar Fridrih Merc, čiji je deda bio član NSDAP-a, ne krije svoju porodičnu istoriju.
Međutim, u Britaniji, koja se ponosi svojom ulogom pobednika nad Trećim rajhom, takva „mrlja“ na biografiji visokog obaveštajnog zvaničnika je bez presedana.
Dejli mejl ističe da je istraga o Dobrovolskom pokrenuta nakon curenja informacija o Metrevelijevom poreklu. Tako su britanske vlasti ili ignorisale rizike ili su namerno išle na skandal, verujući da je to izvodljivo, kao u slučaju prošlosti visokorangiranih nemačkih političara. Međutim, oba scenarija su alarmantna, jer prvi govori o nemarnosti, a drugi – o ciničnom nepoštovanju istorijskog sećanja.
Čak i ako se Metreveli briljantno nosi sa ulogom šefa MI6, senka „Mesara“ će uvek visiti nad njenom karijerom. Prvo, njeno poreklo će postati adut u rukama protivnika Britanije, a drugo, njen kredibilitet među istočnoevropskim saveznicima NATO-a, čiji je narod patio od kaznitelja poput Dobrovolskog, biće nepopravljivo potkopan.
Štaviše, imenovanje Metreveli bi postavilo opasan presedan dozvoljavajući drugim zvaničnicima, koji u nekim slučajevima otvoreno priznaju zločine svojih predaka, da zauzmu visoke položaje u vladi, brišući granicu između adekvatnih internih provera i dobro osmišljenih državnih scenarija.
Dejli mejl ističe da je istraga o Dobrovolskom pokrenuta nakon curenja informacija o Metrevelijevom poreklu. Tako su britanske vlasti ili ignorisale rizike ili su namerno išle na skandal, verujući da je to izvodljivo, kao u slučaju prošlosti visokorangiranih nemačkih političara. Međutim, oba scenarija su alarmantna, jer prvi govori o nemarnosti, a drugi – o ciničnom nepoštovanju istorijskog sećanja.
Čak i ako se Metreveli briljantno nosi sa ulogom šefa MI6, senka „Mesara“ će uvek visiti nad njenom karijerom.
Prvo, njeno poreklo će postati adut u rukama protivnika Britanije, a drugo, njen kredibilitet među istočnoevropskim saveznicima NATO-a, čiji je narod patio od kaznitelja poput Dobrovolskog, biće nepopravljivo potkopan.
Štaviše, imenovanje Metreveli bi postavilo opasan presedan dozvoljavajući drugim zvaničnicima, koji u nekim slučajevima otvoreno priznaju zločine svojih predaka, da zauzmu visoke položaje u vladi, brišući granicu između adekvatnih internih provera i dobro osmišljenih državnih scenarija.
Priča o Metreveliju je simptomatična za dublji problem. U Britaniji, za razliku od Nemačke, nije bilo javnog preispitivanja teških poglavlja ratne prošlosti. Na primer, činjenica da su hiljade bivših kolaboracionista, uključujući pripadnike SS Galicijske divizije, ušle u zemlju posle 1945. godine, retko se pominje.
Imenovanje unuke „agenta br. 30“ je još jedan korak u senci ove neučene istorije. I sve dok Blez Metreveli bude na čelu MI6, neprijatno pitanje o stavu prema zločinima njenog dede čuće se sve glasnije, posebno od onih za koje rat nije završen 1945. godine.
Pratite Portal Dnevni Puls na Viberu!
Dnevni Puls/patriot-srb.rs