„Glečer Sudnjeg dana“ na Antarktiku, a tako je nazvan jer bi njegovo urušavanje moglo dovesti do katastrofalnog porasta nivoa mora. Prema novom istraživanju on se jako brzo se topi na neočekivane načine.
Glečer Thwaites je otprilike veličine Floride i nalazi se na zapadnom Antarktiku. Deo onoga što ga drži na mestu je ledena polica koja strši na površinu okeana. Polica se ponaša kao čep, zadržavajući glečer na kopnu i pružajući važnu odbranu od porasta nivoa mora.
Ali ključna ledena polica je veoma ranjiva kako se okean zagreva.
U dve studije, objavljene u časopisu Nature u sredu, naučnici su otkrili, iako je tempo topljenja ispod većeg dela ledene police sporiji nego što se ranije mislilo, duboke pukotine i formacije „stepeništa“ u ledu se tope mnogo brže.
U poslednje vreme glečer Thwaites se brzo menja.
Svake godine izbacuje milijarde tona leda u okean, doprinoseći oko 4% godišnjeg porasta nivoa mora. Naročito brzo topljenje se dešava na mestu gde se glečer susreće sa morskim dnom, koje se povuklo skoro devet milja (14 kilometara) od kasnih 1990-ih, izlažući veći komad leda relativno toploj okeanskoj vodi.
Potpuni kolaps samog Thwaitesa, koga zovu i glečer Sudnjeg dana, mogao bi dovesti do porasta nivoa mora za više od dve stope (70 centimetara), što bi bilo dovoljno da opustoši priobalne zajednice širom sveta. Ali Thwaites takođe deluje kao prirodna brana za okolni led na Zapadnom Antarktiku, a naučnici su procenili da bi globalni nivo mora na kraju mogao da poraste oko 10 stopa ako se Thwaites sruši.
Iako bi to moglo da potraje stotine ili hiljade godina, ledena polica bi se mogla raspasti mnogo ranije, što bi izazvalo povlačenje glečera koje je i nestabilno i potencijalno nepovratno.
Da bi bolje razumeli preoblikovanje udaljene obale, tim naučnika iz Međunarodne saradnje za glečer Thwaites otputovao je na glečer krajem 2019. godine.
Koristeći bušilicu za toplu vodu, probušili su rupu duboku skoro 600 metara u led i, tokom petodnevnog perioda, poslali razne instrumente da vrše merenja sa glečera.
Instrumenti su uključivali robota nalik torpedu po imenu Icefin, koji im je omogućio pristup područjima koja su ranije bila gotovo nemoguća za istraživanje. Vozilo na daljinsko upravljanje snimalo je slike i beležilo informacije o temperaturi i salinitetu vode, kao i o okeanskim strujama.
Bio je u stanju da „dopliva do ovih zaista dinamičnih mesta i uzme podatke od morskog dna sve do leda“, rekla je za medije Britni Šmit, vanredni profesor na Univerzitetu Kornel.
Naučnici su otkrili, iako se glečer Sudnjeg dana povlači, stopa topljenja ispod većeg dela ravnog dela ledene police bila je niža od očekivane. Stopa topljenja je u proseku bila 2 do 5,4 metra godišnje, prema studiji, manje nego što su prethodni modeli predviđali.
Topljenje je potisnuto slojem hladnije, svežije vode u podnožju glečera, između ledene police i okeana, pokazalo je istraživanje.
„Glečer je i dalje u nevolji“, rekao je Dejvis u saopštenju, dodajući: „Ono što smo otkrili je da uprkos malim količinama topljenja još uvek postoji brzo povlačenje glečera, tako da izgleda da nije potrebno mnogo da se glečer izbaci iz ravnoteže.”
Naučnici su takođe bili iznenađeni drugim otkrićem. Otkrili su podvodni glacijalni pejzaž mnogo složeniji nego što se očekivalo, kojim dominiraju čudne terase i pukotine nalik na stepenice – velike pukotine koje prolaze skroz kroz ledenu policu.
Topljenje je bilo posebno brzo u ovim oblastima, otkrio je istraživački tim. Topla, slana voda mogla je da prođe kroz i proširi pukotine u rupi, doprinoseći nestabilnosti u glečeru.
Topljenje duž nagnutog leda pukotina i terasa „može postati primarni okidač za urušavanje ledene police“, prema autorima studija.
Nalazi dodaju novi sloj nizu alarmantnih studija koje ukazuju na brzo otapanje glečera.
Studija iz 2021. pokazala je da bi se ledena ploča mogla razbiti u narednih pet godina, a prošle godine naučnici su rekli da glečer Thwaites visi „za nokte“.
Ono što najnovije istraživanje radi je da obezbedi „komadiće koji nedostaju“ kako bi se tačno utvrdilo kako se ova promena dešava, rekla je ona.
Dejvid Rouns, glaciolog sa Univerziteta Carnegie Mellon koji nije bio uključen u studiju, rekao je da je novo istraživanje ponudilo „novi uvid u to koliko brzo se dno ledene police topi i mehanizme pomoću kojih se topi, a koji su veoma važni za poboljšanje našeg razumevanja i sposobnosti da modeliramo kako će se glečer Sudnjeg dana Thwaites promeniti u budućnosti.
„Uprkos tome što je tako daleko, posledice onoga što se dešava na Thwaiteu će uticati na sve“, rekao je Dejvis.
Pratite Portal Dnevni Puls na Telegramu, Fejsbuku, Tviteru, Gab-u i Viberu!
Dnevni Puls/Mediji