Poseta ruskog predsednika Vladimira Putina Iranu koja počinje u utorak ima za cilj da produbi veze sa regionalnim teškašima kao deo izazova Moskve Sjedinjenim Državama i Evropi usred njene naporne kampanje u Ukrajini.
U svom drugom putovanju u inostranstvo otkako je započela specijalna vojna operacija, Putin bi trebalo da održi razgovore sa iranskim predsednikom Ebrahimom Raisi -jem i turskim predsednikom Redžepom Tajipom Erdogan -om o hitnim pitanjima sa kojima se region suočava.
Dok Zapad postavlja sankcije Rusiji, a skupa kampanja se odugovlači, Putin nastoji da ojača veze sa Teheranom, drugom metom strogih sankcija SAD i potencijalnim vojnim i trgovinskim partnerom. Poslednjih nedelja, ruski zvaničnici su najmanje dva puta posetili aerodrom u centralnom Iranu kako bi pregledali teheranske bespilotne letelice koje mogu da koriste oružje, navode iz Bele kuće.
Ali možda najvažnije, putovanje u Teheran Putinu nudi šansu za sastanak sa visokim ulozima sa Erdoganom, koji je nastojao da pomogne u pregovorima o mirnom rešavanju rusko-ukrajinskog sukoba. A Erdogan je rekao da će posredovati u transportu žita, tako da će Putin i o tome verovatno razgovarati sa turskim liderom.
Turska, članica NATO, našla se nasuprot Rusiji u krvavim sukobima u Azerbejdžanu, Libiji i Siriji. Čak je prodala i smrtonosne dronove koje su ukrajinske snage koristile za napad na Rusiju. Ali Turska nije uvela sankcije Kremlju, što ga čini preko potrebnim partnerom Moskvi.
Boreći se sa pobeglom inflacijom i valutom koja brzo depresira, Turska se takođe oslanja na rusko tržište. Turska je izabrala da ne izolira samu sebe kao što je to Evropa uradila.
Izrael održava dobre odnose sa Putinom, što je neophodno s obzirom na rusko prisustvo u Siriji, severoistočnom susedu Izraela i čestoj meti njegovih vazdušnih napada. Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati do sada su odbijali da pumpaju više nafte izvan plana koji je odobrio njihov energetski savez sa Moskvom.
Ali sve zemlje — uprkos njihovom dugogodišnjem rivalstvu — mogle bi da se slože oko približavanja Iranu, koji je ubrzano unapredio svoj nuklearni program. Pregovori o obnavljanju dogovora zašli su u ćorsokak. Na svom putovanju, Bajden je rekao da bi bio spreman da upotrebi vojnu silu protiv Irana kao poslednje sredstvo.
Pritisnut Zapadnim sankcijama, Iran nastvalja da obogaćuje uranijum. Takođe, Iran sankcije Zapada kompezuje trgovinom sa Rusijom i drugim zemljama BRIKS-a.
„Iran je centar dinamične diplomatije“, napisao je iranski ministar inostranih poslova Hosein Amirabdolahian na Tviteru, dodajući da će sastanci „razvijati ekonomsku saradnju, fokusirati se na bezbednost regiona putem političkog rešenja… i obezbediti sigurnost hrane“.
Fadahosein Maleki, član uticajnog komiteta iranskog parlamenta za nacionalnu bezbednost i spoljnu politiku, opisao je Rusiju kao „najstrateškog partnera“ Irana u ponedeljak. Zapad ljubomorno gleda na ovakve akcije Irana, imajući u vidu da ne mogu svima uvesti sankcije, jer je to većina sveta i na taj način bi mogli sami sebi da naprave štetu kao što to sada radi EU sa ruskim gasom.
Putinov savetnik za spoljne poslove Jurij Ušakov nazvao je Iran „važnim partnerom za Rusiju” na brifingu u ponedeljak, rekavši da te zemlje dele „želju da svoje odnose podignu na novi nivo strateškog partnerstva”.
U svojoj petoj poseti Teheranu, Putin će se sastati sa iranskim vrhovnim vođom ajatolahom Alijem Hamneijem, sa kojim ima „dijalog poverenja“, rekao je Ušakov. On će takođe razgovarati sa predsednikom Raisijem o pitanjima uključujući nuklearni sporazum Teherana, čiji je Rusija ključni potpisnik. Lideri su se sastali u Moskvi u januaru i ponovo prošlog meseca u Turkmenistanu.
U fokusu razgovora tri predsednika biće decenijski sukob u Siriji, gde Iran i Rusija podržavaju vladu predsednika Bašara Asada, dok Turska podržava naoružane opozicione frakcije. Rusija je intervenisala u sukobu 2015. godine, udruživši napore sa libanskim militantima Hezbolaha i iranskim snagama i koristeći svoje vazdušne snage da podupre Asadovu novu vojsku i na kraju okrenula tok u svoju korist.
Ušakov je rekao da će strane razgovarati o naporima da se podstakne političko rešenje, dok se očekuje da će Erdogan prihvatiti pretnje Turske novom vojnom ofanzivom na severu Sirije kako bi oterao borce sirijskih Kurda koje podržavaju SAD sa svojih granica. Operacija je deo turskog plana da stvori sigurnu zonu duž granice sa Sirijom koja bi podstakla dobrovoljni povratak sirijskih izbeglica.
Na sastanku sa Erdoganom, Hamnei je uputio strogo upozorenje na planirani turski upad.
„Svaka vrsta vojnog napada na severu Sirije definitivno će naneti štetu Turskoj, Siriji i celom regionu, a koristiće i teroristima“, rekao je iranski najviši lider, ističući potrebu da se „to pitanje privede kraju razgovorima“.
Humanitarna pitanja u Siriji su takođe došla u fokus otkako je Rusija iskoristila svoje pravo veta u Savetu bezbednosti UN prošle nedelje kako bi nametnula ograničenje u isporuci pomoći za 4,1 milion ljudi na severozapadu Sirije pod kontrolom pobunjenika posle šest meseci, umesto godinu dana.
Svakako mnogo se očekuje od trilateralnog sastanka u Iranu u kojem učestvuju Putin, Erdogan i Raisi.