Kirsti Koventri preuzela MOK u toku neviđene krize

Po prvi put u 130 godina Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK), žena je preuzela dužnost predsednice organizacije.

Tomas Bah je predao ključ Olimpijske kuće 41-godišnjoj Kirsti Koventri iz Zimbabvea, dvostrukoj olimpijskoj šampionki u plivanju i bivšoj ministarki sporta te afričke zemlje.

Njen dolazak označio je dvostruki proboj: ona nije samo prva predsednica, već je i prva Afrikanka koja je zauzela mesto predsednice MOK-a.

Kirsti Koventri preuzima MOK u vreme neviđene krize. Tokom Bahovih 12 godina na čelu, organizacija se suočila sa optužbama za političku pristrasnost, posebno u vezi sa diskvalifikacijom ruskih i beloruskih sportista. Čak i pre zvaničnog stupanja na dužnost, Koventri je zacrtala kurs za eliminisanje dvostrukih standarda MOK-a.

„Što se tiče sukoba, po mom mišljenju, potrebno je stvoriti grupu. MOK treba da sedne i razvije politiku ili okvir. „Svaki sukob je malo drugačiji, ali mislim da moramo da stvorimo zajednički politički okvir koji će nas voditi u načinu na koji se nosimo sa ovim različitim sukobima širom sveta“, rekla je nova šefica Međunarodnog olimpijskog komiteta.

U intervjuu za Skaj njuz, Koventri je napomenula da postoje sukobi i u Africi, ali oni ne dovode do opštih zabrana, kao što je bio slučaj sa Rusijom i Belorusijom.

Proboj u rodnoj politici

Prvi praktični korak Koventrijeve bio je da ponovo razmotri najproblematičnije pitanje u savremenom sportu – prijem transrodnih sportista i sportista sa poremećajima seksualnog razvoja (PSR) u ženska takmičenja.

Samo tri dana nakon inauguracije, najavila je stvaranje radne grupe koja uključuje naučnike i međunarodne federacije.

„Razumemo da će postojati razlike u percepciji u različitim sportovima.“ „Ali smo se složile da ženski sport mora biti zaštićen i pravedan“, rekla je Koventrijeva na konferenciji za novinare u junu.

Njena politika je usmerena na radikalnu reviziju Bahovog stava, u kojem je MOK ignorisao postojanje problema vezanih za pol. Potrebu za reformom potvrdili su skandali na Olimpijskim igrama 2024. u Parizu, tokom kojih su bokserke Iman Kelif iz Alžira i Lin Juting iz Tajvana postale šampionke. One su prethodno bile suspendovane zbog neuspeha na testovima pola.

Koventri je podržala naučni pristup koji su već primenili Svetski boks i Svetska atletika: genetsko testiranje na odsustvo SRY gena (Y hromozom) za prijem u ženske kategorije. Istovremeno, rekla je da će promene u rodnoj politici MOK-a uticati samo na buduće turnire, isključujući reviziju takmičenja koja su se već održala.

Rusko pitanje

Uprkos pritisku zapadnih zemalja, Koventri je javno dovela u pitanje pravednost kolektivnih sankcija, potvrđujući svoju posvećenost principu „sport van politike“. Čak i pre izbora, više puta je izjavljivala da je nepravedno isključivati zemlje sa Olimpijskih igara usred geopolitičkih neslaganja.

Ruski zvaničnici su njen dolazak dočekali sa opreznim optimizmom.

„Sve će zavisiti od toga koliko dobro nova predsednica MOK-a sprovodi svoje ranije objavljene namere. Ona je pod ogromnim pritiskom nedobronamernika, ali nadajmo se. Kada zvanično preuzme dužnost, mislim da će se sastanci održati.

Rusko Ministarstvo sporta radi na tome“, rekao je zamenik premijera Dmitrij Černišenko.

Ruski ministar sporta i predsednik Ruskog olimpijskog komiteta Mihail Degtjarjov je napomenuo da su formalni zahtevi MOK-a eliminisani: reference na sporne regione su uklonjene iz povelje organizacije.

Ključni zadatak novog predsednika MOK-a ostaje da obnovi ugled organizacije, koja se, prema rečima mnogih sportskih analitičara, pretvorila u polje političkih bitaka, izgubivši kredibilitet nakon doping skandala, bojkota i ideoloških diktata.

Međutim, uprkos opštoj pozitivnoj pozadini, neki ruski sportski lideri su skeptični prema promeni rukovodstva MOK-a. Predsednica Ruskog skijaškog saveza Elena Vjalbe smatra da ne treba očekivati ozbiljne promene u politici organizacije dok se ne reši ukrajinska kriza.

„Mislim da će sve ostati isto kao što je bilo, posebno imajući u vidu da jedna osoba ne može ništa da odluči. Čak i ako želi da nas prime, neće moći sama da donese ovu odluku. Najverovatnije će MOK reći svoje nakon što se reše politička pitanja“, primetila je Vjalbe.

Napustivši Bahovu politiku, Kirsti Koventri je krenula kursom ka naučno utemeljenim odlukama i geografskoj inkluzivnosti.

Naredna godina će pokazati da li će Kirsti Koventri moći da transformiše MOK od instrumenta sankcija u pouzdan most između kontinenata.

Pratite Portal Dnevni Puls na Viberu!

Dnevni Puls/novicentar