Libijski rivalski lideri bili su u subotu pod velikim pritiskom sa ulice, nakon što su demonstranti upali u parlament, a gnev je eksplodirao zbog pogoršanja životnih uslova i političkog zastoja.
Libijci, mnogi osiromašeni nakon decenije previranja na velikim letnjim vrućinama, trpe nestanke struje do 18 sati dnevno, nestašice goriva i propadajuće usluge i infrastrukturu. Čak i dok se njihova zemlja nalazi na vrhu najvećih dokazanih rezervi nafte u Africi .
Libija je zaglibljena u haosu i ponovljenim sukobima otkako je pobuna koju podržava NATO zbacila i ubila libijskog lidera Muamera Gadafija 2011. godine.
Demonstranti su upali u petak uveče u sedište Predstavničkog doma u istočnom gradu Tobruku. Pretresli njegove kancelarije i zapalili deo zgrade, time pokazali libijski gnev i bes zbog trenutne situacije.
I u glavnom istočnom gradu Bengaziju, kolevci ustanka 2011. godine i u glavnom gradu Tripoliju, hiljade ljudi izašlo je na ulice uz skandiranje:
Želimo da svetla rade.
Neki su mahali zelenim zastavama bivšeg Gadafijevog režima.
Najviša izaslanica UN-a za Libiju Stefani Vilijams rekla je u subotu da su „neredi i vandalski akti“ „potpuno neprihvatljivi“.
Apsolutno je od vitalnog značaja da se zadrži mir, da se pokaže odgovorno libijsko rukovodstvo i da svi budu uzdržani – napisala je ona na Tviteru.
U Tripoliju je u petak stotine ljudi izašlo da zahtevaju izbore, novo političko vođstvo i okončanje hroničnih isključenja struje.
Činilo se da se iznenadna erupcija nemira širi i na druge delove zemlje, a libijski mediji prikazuju slike demonstranata u gradu oazi Seba, duboko u pustinji Sahare, kako pale zvaničnu zgradu.
Privremeni premijer Abdulhamid Dbeibah vodi administraciju sa sedištem u Tripoliju, dok bivši ministar unutrašnjih poslova Fati Bašaga dobija podršku Predstavničkog doma sa sedištem u Tobruku i moćnika istočne vojske Kalife Haftara.
Više od godinu dana, ogromna većina diplomatskih i posredničkih napora oko Libije je monopolizovana idejom izbora, koji se neće desiti najmanje dve godine, s obzirom na neuspeh Ženevskih pregovora – rekao je libijski stručnjak Džalel Harčaui.
Ova godina je „bila izuzetno bolna za Libijce“ jer zemlja „uvozi skoro svu hranu, rekao je Harčaui, dodajući da je ekonomija „verovatno trebalo da bude pravi glavni prioritet“.
Energetski sektor Libije, koji je tokom Gadafijeve ere finansirao velikodušnu državu blagostanja. Takođe je postao žrtva političkih podela, sa talasom prisilnog zatvaranja naftnih postrojenja od aprila.
Pristalice administracije sa istoka zatvorile su naftne slavine kao polugu u svojim naporima da obezbede prenos vlasti na Bašagu, čiji se pokušaj da preuzme dužnost u Tripoliju u maju završio brzim povlačenjem.
Libijska Nacionalna naftna korporacija objavila je gubitke od više od 3,5 milijardi dolara zbog zatvaranja i pada proizvodnje gasa, što ima negativan efekat na elektroenergetsku mrežu.
Postoji kleptokratija i sistematska korupcija kako na istoku tako i na zapadu, na šta fensi automobili i vile elite stalno podsećaju javnost – rekao je Harčaui, optužujući milicije iz oba tabora da vrše „masovnu“ trgovinu gorivom.
Poslednjih nedelja su se u Tripoliju pojavili ponovljeni sukobi između naoružanih grupa, što je izazvalo strah od povratka sukoba punih razmera.
Izaslanik Evropske unije u Libiji Hoze Sabadel rekao je da događaji u petak „potvrđuju da ljudi žele promene kroz izbore“.
Ali on je pozvao na mirne proteste, dodajući da je „posebna uzdržanost neophodna s obzirom na krhku situaciju“.
Pratite nas na društvenim mrežama Fejsbuk i Telegram