Najstarije drvo na svetu možda je pronađeno u Čileu i ono umire

U čileanskom nacionalnom parku Alerse Costero postoji veoma veliko i veoma staro drvo. Alertovo drvo ne živi brzo i ne umire mlado. Rastu izuzetno sporo i žive dugo. Kako je prvi put objavljeno u časopisu Science.

Džonatan Baričivič kaže da je Alerce Milenario najstarije drvo od svih: verovatno je staro najmanje 5.000 godina, neposredno nakon što smo ušli u bronzano doba. To je mnogo starije od prethodnog rekordera, istočnog kalifornijskog čekinjastog bora za koji se smatra da je star 4.853 godine.

Baričivič je naučnik za životnu sredinu koji je odrastao na autohtonoj zemlji svoje porodice ispred parka, i usred svoje strasti prema drugim pitanjima nauke o klimi, posvetio je svoj život proučavanju i zaštiti stabala uzbune.

Alerce Milenario je najveće drvo u prašumi.

Najstarije drvo
Najstarije drvo Alerce Milenario

Pošto stabla alerkene rastu tako sporo, sumnjalo se da je drvo izuzetno staro jer je tako veliko, sa prečnikom debla preko 4.57 metara.

Tako veliko drvo postalo je turistička atrakcija za park.

Nakon ulaganja u putnu infrastrukturu 2012. godine koja je poboljšala dostupnost, Baričivič je rekao da je park posetio preko 10.000 posetilaca godišnje, od kojih su svi želeli da vide najstarije drvo Alerce Milenario. Postoji platforma koja okružuje korenje drveta, ali nije dobro čuvana ili označena, tako da se ljudi često penju sa platforme i hodaju preko korena. Jedini problem, rekao je Baričivič, je što je drvo veoma ranjivo.

Samo 28 procenata drveta je zapravo živo, od čega je većina u korenu, tako da kada ljudi hodaju po obližnjem tlu, oni aktivno oštećuju poslednje preostale žive delove drveta.

Za mene je ovo drvo kao član porodice. Videti ga ovakvog mi slama srce, to je kao da vidim lava u kavezu u zoološkom vrtu rekao je Baričivič.

Članovi njegove porodice sebe nazivaju čuvarima alerse, a generacije pre njega bili su čuvari parka posvećeni zaštiti zemlje i drveća. Kao ekološki naučnik, najbolja stvar koju je mogao da uradi za drveće je da dokaže koliko je ono bilo važno za nauku i da je vredno zaštite.

Obično se starost drveta meri pomoću dendrohronologije. U jezgro stabla se ubacuje bušilica, a broj prisutnih prstenova rasta odgovara koliko je star.

Međutim, Alerce Milenario je previše širok da bi standardna bušilica od 0,88 metara dosegla unutrašnje jezgro, a Baričivič je rekao da često ovako staro drveće ionako ima trulo jezgro. Još jedna opcija je da se koristi bušotina na korenu i datiraju se ugljenikom, ali to bi oštetilo korenje, a to je poslednja stvar koju Baričivič želi da uradi.

Cilj je da se zaštiti drvo, a ne da dođe do naslova ili obara rekorde – rekao je on.

Nije poenta praviti veliku rupu u drvetu samo da bi se znalo da je ono najstarije. Naučni izazov je proceniti starost bez previše invazivnog uticaja na drvo.

Da bi izmerili starost drveta bez oštećenja, Baričivič i Antonio Lara, sa Australijskog univerziteta u Čileu, koristili su pristup statističkog modeliranja za predviđanje starosti drveća na osnovu znanja o tome kako raste kada je mlado, stvarajući Bajesovu raspodelu verovatne starosti datog drveta koristeći podatke sa 2.400 stabala.

Barivičićeva procena starosti za Alerce Milenario bila je 5.484 godine. On sa sigurnošću može reći da je drvo staro najmanje 5.000 godina.

Kako njegovi podaci i metode još nisu formalno objavljeni, u naučnoj zajednici postoji skepsa prema ovom rezultatu, pogotovo što je to rekordno predviđanje.

Alers je druga najduža živa vrsta, tako da biste očekivali da vidite staro drveće. Moj metod je verifikovan proučavanjem drugih drveća za koje možete dobiti prstenove punog rasta, i prati biološki zakon trgovine rastom i dugovečnosti – Upozorenje je tamo gde bi trebalo da bude na eksponencijalnoj krivulji rasta: raste sporije od čekinjastog bora, najstarijeg poznatog drveta, što ukazuje da bi trebalo da živi duže – rekao je on.

Baričivič se nada da njegove metode mogu da funkcionišu u pravcu budućnosti istraživanja drveća u kojoj bi dendrohronologija oštetila ranjivo drvo kao što je Alers Milenario, i da će njegova otkrića o poštovanom drvetu njegove porodice biti podsticaj da vlasti parka učine više da zaštite nežnog giganta.

Pratite nas na društvenim mrežama FejsbukTelegram i Tviter

 

Izvor: Newsweek