Rizično putovanje predsednice Predstavničkog doma američkog Kongresa Nensi Pelosi Tajvanu više je dramatični gest nego stvarna pomoć, pišu američki mediji, koji dan nakon sporne posete ocenjuju da je ona bila „krajnje nepromišljena“.
Tadašnji šef kineskog biroa Si-En-Ena priseća se kako je u septembru 1991. godine zbog Nensi Pelosi završio iza rešetaka. Na putovanju u Peking sa kongresnom delegacijom, jedna od njenih koleginica ga je upozorila da Pelosi i još dva kongresmena planiraju da pobegnu iz njihove službene pratnje i posete trg Tjenanmen.
Ali nije mi rečeno da je njen plan bio da pred kamerama podigne transparent i položi cveće u znak sećanja na studente koji su poginuli kada je kineska vojska ugušila prodemokratske demonstracije dve godine ranije – piše Majk Činoj za „Forin polisi“.
Some footage from the CNN archive of Pelosi unfurling a pro-democracy banner in Tiananmen Square in 1991 (alongside Reps. Ben Jones and John Miller) before Chinese officials interrupt pic.twitter.com/fmbSNry3bX
— Kevin Liptak (@Kevinliptakcnn) July 29, 2022
Nakon njenog gesta, Pelosi i druga dva člana Kongresa su se odvezli na bezbedno, dok je besna kineska policija uhapsila prisutne novinare. Bio je to jedan od prvih gestova Pelosijeve koji je imao za cilj da bode oči kineskim komunističkim vladarima – bez obzira na posledice.
Sada, u mnogo opasnijem trenutku i sa mnogo većom ulogom od uhapšenih novinara, Pelosi je napravila mnogo provokativniji gest. Nensi Pelosi je odlučila da joj usputna stanica bude na Tajvanu. To je bilo prvo putovanje američkog zvaničnika njenog ranga za 25 godina, a došlo je u momentu kada su kinesko-američki odnosi na najnižoj tački. Izrevoltirana kineska vlada je upozorila na snažan odgovor na posetu Pelosijeve ostrvu koje smatra svojom teritorijom, izazivajući strah od opasne eskalacije u ionako napetoj situaciji.
Za one koji veruju da će sukob između SAD i Kine oko samoupravnog ostrva jednog dana morati da se desi, provokacija Pelosijeve je možda samo ubrzala neizbežno.
Tomas Fridman, kolumnista „Njujork tajmsa“, opisao je posetu kao „potpuno nepromišljenu, opasnu i neodgovornu“, ne samo zato što je Bela kuća uključena u delikatne pregovore da spreči Kinu da pruži vojnu pomoć Rusiji u Ukrajini.
Planovi za posetu bili su obavijeni velom misterije. Vest o putovanju na Tajvan prvo se pojavila u američkim medijima na osnovu izveštaja anonimnih izvora, pa su se mnogi pitali da li su informacije došle od osoblja Pelosijeve koje je tražilo dodatni publicitet. Na pritisak novinara, američki predsednik Džo Bajden je samo rekao da „američka vojska misli da to trenutno nije dobra ideja“, dok je Pelosijeva odbijala da potvrdi svoje namere.
To što je Pelosi na kraju ignorisala upozorenja Pekinga moglo da izazove novu opasnu krizu oko Tajvana. Kineska Narodnooslobodilačka armija, koja je prošle godine izvela niz upada u tajvansku identifikacionu zonu protivvazdušne odbrane (ADIZ), pokrenula je vazdušne i pomorske vojne vežbe kojima je praktično opkolila ostrvo. Međutim, spekuliše se da je to samo početak i da Peking pažljivo razmatra nakredne korake.
Kina bi mogla čak i da proglasi sopstveni ADIZ nad Tajvanom — korak koji bi, u najmanju ruku, zakomplikovao lanac snabdevanja za ključnu svetsku industriju poluprovodnika. Jedan kineski zvaničnik upozorio je da će Peking odgovoriti „protivmerama bez presedana — najjačim koje je ikada preduzeo od krize u Tajvanskom moreuzu“.
The Eastern Theater Command of the Chinese People's Liberation #ARMY (PLA) on Wednesday organized actual #combat joint exercises and training around the #Taiwan island. pic.twitter.com/BelrrbXCG3
— China Focus (@China__Focus) August 3, 2022
Kineska retorika u vezi sa Tajvanom često je bila puna velikih pretnji koje se nisu ostvarile. Ipak, ne može se isključiti opasnost da međusobna eskalacija izmakne kontroli sada, kada su odnosi SAD i Kine mnogo intenzivniji. Poseta Pelosijeve samo je pojačala osećaj konfuzije u vezi sa politikom SAD prema Kini i Tajvanu. Ovo uključuje i Bajdena, koji je tri puta poslednjih meseci izjavio da će Sjedinjene Države braniti Tajvan ako bude napadnut, samo da bi pomoćnici Bele kuće povukli njegove komentare.
Poseta takođe otkriva da predsednik, predsednica Predstavničkog doma, i američka vojska nisu na istoj strani. Teško je zamisliti zašto se Bajden i Pelosi, koji blisko sarađuju na toliko mnogo pitanja, ovde čine tako neusklađenim. I zašto je Ministarstvo odbrane očigledno samo obavestilo Pelosi o potencijalnim rizicima posete nakon curenja informacija u medijima, a ne kao deo pažljivog planiranja puta.
Štaviše, tajming se čini neopravdano provokativnim. Poseta Pelosijeve desila se uoči Nacionalnog kongresa Komunističke partije Kine ove jeseni, gde će kineski lider Si Đinping učvrstiti svoju kontrolu iobezbediti sebi treći mandat. Moguće je da će Sijevo poniženje zbog toga što nije uspeo da spreči posetu Pelosijeve u tako politički osetljivom trenutku povećati šanse za snažan kineski odgovor.
Pelosi je napustila Tajvan u sredu ujutru, a mnogi američki analitičari i zvaničnici postavljaju isto pitanje: Šta se tačno nadala da će postići? Njena namera da demonstrira podršku Tajvanu je očigledna, ali njene aktivnosti se ne čine povezane ni sa jednom širom američkom strategijom, kao što je okupljnje saveznika u regionu kako bi se suočili sa pretnjom iz Kine ili ohrabrivanje Tajvana da unapredi odbrambene sposobnosti. Kao što su pomešane poruke iz Bele kuće pokazale, čini se da ovde nedostaje komunikacije ili koordinacije.
Zapravo, čini se da je poseta Tajvanu forma ispred suštine i prilika za Nensi Pelosi da zabode prst u oči Pekingu kao što je to činila u prošlosti. Međutim, za razliku od njenog pojavljivanja na Trgu Tjenanmen 1991. godine, zbog čega je nekoliko novinara uhapšeno, ako situacija sada eskalira, narod Tajvana će se suočiti sa posledicama.