Administracija američkog predsednika Donalda Trampa predložila je mirovni plan za Ukrajinu koji uključuje promenu statusa Krima i „zamrzavanje teritorijalnih linija“ na frontu.
Iako detalji plana još nisu potpuno jasni, komentari američkog potpredsednika Džej Di Vensa o zamrzavanju trenutnih linija upućuju na mogućnost da bi značajan deo ukrajinske teritorije mogao da bude formalno prepušten Rusiji.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski naglasio je da ukrajinski Ustav jasno definiše Krim kao sastavni deo Ukrajine. Ali, Tramp je odgovorio kritikom, tvrdeći da Zelenski „otežava postizanje mira“.
Trampova administracija upozorila je da će se povući iz pregovora ako Moskva i Kijev uskoro ne postignu dogovor. Nakon nedelja odvojenih pregovora sa obe strane, SAD su predložile sporazum koji se, po svemu sudeći, sviđa Moskvi, ali ga je Kijev zasad odbacio.
Šta predviđa plan?
Plan predviđa da Ukrajina odustane od članstva u NATO-u, ublažavanje sankcija Rusiji i prihvatanje da je Krim pod ruskom kontrolom. Iako Tramp tvrdi da Ukrajina formalno ne bi morala da menja svoj Ustav kako bi priznala gubitak Krima, ostaje nejasno da li bi Rusija pristala na taj plan.
NEW: The United States and Ukraine published additional information about their April 30 bilateral economic partnership agreement. Ukraine’s participation in this agreement underscores Ukraine’s continued willingness to make compromises in pursuit of a long-term, sustainable… pic.twitter.com/0P40TZDRs7
— Institute for the Study of War (@TheStudyofWar) May 2, 2025
Vens je rekao da bi nova teritorijalna razgraničenja bila blizu trenutnih linija fronta, što bi značilo da Ukrajina gubi velike delove teritorija koje pokušava da vrati, uključujući Krim i delove Donjecke, Luganske, Hersonske i Zaporoške oblasti. Rusija bi u tom scenariju verovatno morala da se odrekne samo manjih delova Harkovske oblasti koje drži pod kontrolom i da odustane od potpune aneksije četiri regiona.
Jurij Boječko, osnivač humanitarne organizacije „Nada za Ukrajinu“, rekao je „Njuzviku“ da bi milion Ukrajinaca na tim područjima bilo prisiljeno da napusti svoje domove kako bi „očistili teren“ za rusku vlast. Olga Oliker iz Međunarodne krizne grupe rekla je da bi predloženi sporazum mogao da zaustavi ruske napade na nova područja, ali da bi primirje značilo zadržavanje kontrole nad već okupiranim teritorijama.
Nepravedni kompromis
Kremlj je u sredu objavio da je za prekid neprijateljstava potrebno da se Ukrajina potpuno povuče iz teritorija koje Rusija prisvaja. Ali, prema Oliker, nije jasno da li predloženi sporazum obavezuje Ukrajinu na takav potez.
NEW: The United States and Ukraine published additional information about their April 30 bilateral economic partnership agreement. Ukraine’s participation in this agreement underscores Ukraine’s continued willingness to make compromises in pursuit of a long-term, sustainable… pic.twitter.com/0P40TZDRs7
— Institute for the Study of War (@TheStudyofWar) May 2, 2025
Trampova retorika dodatno izaziva zabrinutost. Vens je otvoreno rekao da će se „nove linije povući blizu trenutnih“, dok Tramp sam poručuje da „Krim ostaje sa Rusijom“, navodeći da to svi „već dugo znaju“.
Iako je Zelenski više puta javno odbacio ideju o predaji Krima, neki drugi ukrajinski zvaničnici, poput gradonačelnika Kijeva Vitalija Klička, naznačili su da bi za „privremeni mir“ kompromis mogao da bude moguć, iako nepravedan. Takvo rešenje moglo bi da znači privremeno odustajanje od teritorije, ali skoro je sigurno da Kijev nikada neće pravno da prizna otimanje bilo kojeg dela svoje teritorije
Priznanje Krima opasan presedan
Priznavanje de jure ruske aneksije Krima od strane SAD bilo bi eklatantno kršenje međunarodnog prava i ugovora poput Budimpeštanskog memoranduma iz 1994, u kojem su se SAD obvezale da štite ukrajinski suverenitet u zamenu za odustajanje od nuklearnog oružja.
Takav potez bio bi opasan presedan koji bi značio dramatično slabljenje međunarodnog pravnog poretka.
Analitičari upozoravaju da bi omogućavanje Putinu da zadrži Krim značilo povratak sveta u doba kada je pravo jačeg određivalo granice, što bi dodatno destabilizovalo globalne odnose.
Šta ako SAD odustanu?
Ako SAD, kako preti Trampova administracija, prekinu podršku Ukrajini, nije jasno da li će to da znači samo kraj diplomatskog angažmana ili će uključiti i prestanak vojne pomoći.
Andrea Kendal-Tejlor, bivša američka obaveštajna zvaničnicia, rekla je „Njuzviku“ da će Ukrajina nastaviti borbu i bez američke pomoći, iako bi to bilo puno teže. Ukrajina se već sada sve više oslanja na vlastite snage i evropske saveznike.
Bivši diplomata Majkl Kimidž ističe da Nemačka ubrzano povećava ulaganja u odbranu, delimično kako bi nadoknadila potencijalno povlačenje SAD iz ukrajinskog sukoba. Ali, napominje da će za takvu tranziciju trebati vremena – kojeg Ukrajina ima sve manje.
Pratite Portal Dnevni Puls na Viberu!
Dnevni Puls/index.hr/blic.rs