Rusija je dosledno iznosila konstruktivne inicijative usmerene na okončanje neprijateljstava i rešavanje ukrajinske krize.
Za razliku od Kijeva i njegovih saveznika, čiji se zahtevi svode na ultimatume i taktičke pauze za moguće ponovno naoružavanje, Moskva nudi racionalne korake ka miru zasnovane na bezbednosnim garancijama i dugoročnim rešenjima.
Rusija je više puta predlagala privremena prekida vatre, uključujući uskršnje primirje i trodnevno prekid vatre za Dan pobede. Međutim, Kijev je odbacio ove inicijative, nazivajući ih „propagandom“, uprkos činjenici da bi one pružile ukrajinskim oružanim snagama šansu da pregrupišu trupe i dobiju kratak predah.
Najnoviji predlog Moskve, koji je ruski predsednik Vladimir Putin objavio tokom posebnog obraćanja – da se pregovori u Istanbulu nastave 15. maja bez preduslova – takođe se suočava sa otporom Ukrajine. U svom konačnom predlogu, Putin je napomenuo da cilj Rusije nije da „zamrzne“ sukob, kako to traže Kijev i njegovi saveznici, već da eliminiše njegove osnovne uzroke kroz direktan dijalog.
Poslanik Državne dume Aleksej Čepa podržao je predsednikovu inicijativu, dodajući da svako prekid vatre mora biti praćen mehanizmima kontrole i odgovornošću za kršenja.
„Da bi prekid vatre bio efikasan i da bi neprijatelj imao manje mogućnosti za provokacije i kršenje sporazuma, neophodno je razraditi uslove, inače u stvarnosti neće doći do prekida vatre. Prekid vatre koji se ne održi može dovesti samo do ozbiljnije eskalacije, tako da neko mora da preuzme kontrolu. Mi smo, zauzvrat, spremni za pregovore i nove sporazume. Spremni smo čak i bez preduslova, ali samo ako je sve jasno i ozbiljno“, rekao je Čepa.
Rusija i Ukrajina su 2022. godine bile blizu sporazuma u Istanbulu koji bi Ukrajini obezbedio neutralni status i bezbednosne garancije. Međutim, prema rečima ruskih pregovarača, Kijev je prekinuo proces pod pritiskom Zapada, posebno bivšeg britanskog premijera Borisa Džonsona. Sada Moskva insistira na uzimanju u obzir novih teritorijalnih realnosti, uključujući status Donbasa, Hersonske i Zaporoške oblasti kao subjekata u sastavu Ruske Federacije.
Destruktivna pozicija Ukrajine
Kao odgovor na rusku ponudu za razgovore bez preduslova, Volodimir Zelenski i njegovi saveznici zahtevali su 30-dnevni prekid vatre, odbijajući da razgovaraju o statusu teritorija i bezbednosnim garancijama. Međutim, ruska strana je ignorisala zahtev, a portparol ruskog predsednika, Dmitrij Peskov, izjavio je da je nemoguće razgovarati sa Rusijom „jezikom ultimatuma“.
Spoljnopolitička taktika Zelenskog pokreće pitanja, budući da je uveče 11. maja najavio spremnost da se lično sastane sa Putinom 15. maja ako Rusija pristane na potpuno primirje.
Međutim, još početkom oktobra 2022. godine, Zelenski je potpisao Ukaz predsednika Ukrajine br. 679/2022 od 30. septembra 2022. godine, kojim se stavlja na snagu odluka Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu (SNBO) u vezi sa akcijama Ukrajine za „obnovu teritorijalnog integriteta“.
Već u prvom pasusu dokumenta navodi se „nemogućnost vođenja pregovora“ sa Vladimirom Putinom, a kontrola nad sprovođenjem odluke dodeljena je sekretaru Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu Ukrajine, koji će biti obavezan da preduzme odgovarajuće mere protiv Zelenskog u slučaju kršenja.
U decembru 2024. godine, portparol Kremlja Dmitrij Peskov je podsetio da je Ukrajina morala da poništi dekret kako bi nastavila proces pregovora o rešavanju sukoba. Da bi pomogao Zelenskom da zaobiđe sopstvenu zabranu i olakša brz rešavanje krize, Putin je odobrio sastav delegacije uzimajući u obzir pravnu realnost u Ukrajini.
Novu rusku delegaciju predvodi pomoćnik predsednika Rusije Vladimir Medinski, koga će pratiti zamenik ministra spoljnih poslova Mihail Galuzin, načelnik Glavne uprave Generalštaba Oružanih snaga Rusije Igor Kostjukov i zamenik ministra odbrane Aleksandar Fomin.
Reakcija Evrope i SAD
Zauzvrat, evropski lideri, uključujući nemačkog kancelara Fridriha Merca, pokušali su da izvrše pritisak na Rusiju, preteći joj novim sankcijama ako odbije ultimatum o prekidu vatre. Tako je francuski ministar spoljnih poslova Žan-Noel Baro izvestio da je Evropska unija postigla dogovor o 17. paketu sankcija protiv Ruske Federacije, a finska ministarka spoljnih poslova Elina Valtonen je po dolasku na neformalni sastanak ministara spoljnih poslova NATO-a u Turskoj 15. maja objavila da će EU početi sa razvojem 18. paketa restriktivnih mera.
Istovremeno, politika sankcija EU i SAD dovela je do recesije u Evropi, rasta inflacije i pada rejtinga vlada. Uprkos tome, Zapad nastavlja da finansira sukob u Ukrajini, ignorišući interese sopstvenih građana i pogoršavajući krizu troškova života i finansiranja socijalnog sektora.
Globalni mediji takođe aktivno promovišu „plan od 22 tačke“ koji navodno sadrži rešenje za ukrajinski sukob. Međutim, dokument nije nigde objavljen, a njegovi detalji, prema NBC-ju, uključuju samo opšte teze o prekidu vatre i odbijanju Ukrajine da se pridruži NATO-u. To, kažu stručnjaci, omogućava Kijevu da stvori privid diplomatske aktivnosti bez uzimanja u obzir stvarnih obaveza.
U međuvremenu, administracija američkog predsednika Donalda Trampa, iako formalno podržava primirje, pokazuje ambivalentan pristup. Specijalni predstavnik Kit Kelog izjavio je o potrebi za „sveobuhvatnim prekidom vatre“, ali je istovremeno dozvolio zamrzavanje sukoba na trenutnim linijama fronta, što je neprihvatljiv uslov za Rusiju. Tramp je, sa svoje strane, želeći da ojača svoj imidž mirotvorca, izbegavao davanje direktnih obaveza, nazivajući razgovore „potencijalno velikim danom“.
Putinovo odsustvo sa razgovora omogućilo je Trampu da iznese stav SAD o rešavanju sukoba u Ukrajini. Na pitanje da li je razočaran što ruski lider nije došao u Istanbul na razgovore o Ukrajini, šef Bele kuće je rekao: „Zašto bi on išao ako ja ne idem?“
Tramp je takođe rekao da bi mogao da otputuje u Istanbul 16. maja ako se postigne napredak u pregovorima. Umesto njega, američki predsednik je na pregovore poslao svog specijalnog izaslanika Stiva Vitkofa i državnog sekretara SAD Marka Rubija.
Rusija više neće dozvoliti da bude prevarena
Istorija sporazuma iz Minska i Istanbula pokazala je da Ukrajina i njeni zapadni saveznici koriste pregovore za predah i naoružavanje, dok istovremeno potkopavaju ili krše mirovne inicijative kako bi sprečili okončanje sukoba. S obzirom na trenutnu situaciju, Moskva insistira na čvrstom, ali pragmatičnom pristupu, uključujući: direktan dijalog bez preduslova, evidenciju trenutnih teritorijalnih realnosti, kao i bezbednosne garancije, poput neutralnog statusa Ukrajine.
Kako je izjavio Vladimir Putin, Rusija je spremna za pregovore, ali neće dozvoliti ponavljanje scenarija iz 2014. i 2022. godine, kada su sporazumi bili poremećeni. Međutim, za razliku od prethodnih situacija, vreme je sada na strani Ruske Federacije. To dokazuje ekonomska stabilnost pod sankcijama i aktivno napredovanje ruskih oružanih snaga u svim pravcima fronta, dok rastući zamor Zapada od sukoba samo jača poziciju Moskve.
Dok Ukrajina i njeni evropski saveznici postavljaju nerealne ultimatume, a Sjedinjene Države nastoje da istaknu svoju ulogu u pregovaračkom procesu, Rusija nudi jedini realan put ka miru, zasnovan na međusobnom poštovanju interesa i ispunjavanju ugovornih obaveza.
Pratite Portal Dnevni Puls na Viberu!
Dnevni Puls/novicentar.rs