Protivnici kineskih mera protiv politike nultog kovida pribegavaju aplikacijama za upoznavanje i platformama društvenih medija blokiranim na kopnu kako bi izbegli cenzore, širili vest o njihovom prkosu i strategiji, u visokotehnološkoj igri mačke i miša sa policijom.
Video snimci, slike i nalozi protivljenja strogim kineskim ograničenjima kovida izlili su se u strogo cenzurisani sajber prostor u Kini od protesta za vikend, a aktivisti su ih čuvali na platformama u inostranstvu pre nego što ih cenzori izbrišu, kažu korisnici društvenih medija.
Demonstranti su tri dana od petka izašli u nekoliko kineskih gradova u demonstraciji građanske neposlušnosti bez presedana otkako je predsednik Si Đinping preuzeo vlast pre deceniju.
Frustracija se povećavala strogom politikom nultog kovida skoro tri godine nakon što se koronavirus pojavio u centralnom gradu Vuhanu, ali iskra za talas protesta bio je smrtonosni požar stambene zgrade u zapadnom gradu Urumčiju.
Vlasti su odbacile optužbe objavljene na društvenim mrežama da je blokada sprečila ljude da pobegnu od požara, ali to nije sprečilo proteste na ulicama Urumčija, čiji su video snimci objavljeni na aplikacijama za društvene mreže Weibo i Douyin.
Cenzori su pokušali da ih brzo izbrišu, ali su preuzeti i ponovo postavljeni ne samo na kineskim društvenim mrežama, već i na Tviteru i Instagramu, koji su blokirani u Kini.
Stanovnici drugih gradova i studenti u kampusima širom Kine tada su organizovali sopstvene skupove, koje su zauzvrat snimali i postavljali na internet.
Državni mediji nisu pominjali proteste, a vlada je malo rekla.
Ministarstvo spoljnih poslova je u utorak, na pitanje o protestima, odgovorilo da je Kina država sa vladavinom prava i da su sva prava i slobode njenih građana zaštićeni, ali da se moraju ostvarivati u okviru zakona.
Visoki zdravstveni zvaničnik rekao je da pritužbe javnosti na kontrolu kovida potiču od preterane primene, a ne od samih mera.
Demonstranti koji komuniciraju preko najpopularnije, ali veoma cenzurisane aplikacije WeChat, drže informacije na minimumu, prema onlajn diskusijama o strategiji.
Lokacije planiranih okupljanja su date bez objašnjenja, ili prenete koordinatama na karti, ili slabo vidljivom kartom u pozadini posta.
„Ujutro 27. dobio sam ovaj tajni trag: 11.27, 9:30, kancelarija u Urumčiju“, rekla je jedna osoba koja je učestvovala u protestu u Pekingu planiranom za taj dan i vreme ispred kancelarije opštinske vlade u Urumčiju u glavni grad.
Mnogi ljudi se oslanjaju na softver virtuelne privatne mreže (VPN) da bi prošli veliki kineski zaštitni zid i prešli na šifrovane aplikacije za razmenu poruka.
Usko povezane mreže prijatelja takođe trguju informacijama, usvajajući „decentralizovani“ model za koji neki ljudi kažu da je inspirisan protestima u Hong Kongu 2019.
Ljudi su uspostavili Telegram grupe da dele informacije za svoje gradove, kažu korisnici društvenih medija, dok se servisi za razmenu poruka u aplikacijama za sastanke takođe koriste u nadi da će biti manje pod nadzorom, kaže jedan demonstrant iz Pekinga koji je odbio da bude identifikovan, navodeći bezbednost.
Nekoliko sati pre nego što su se demonstranti okupili u gradovima poput Šangaja i Čengdua, onlajn flajeri i zakačene lokacije su naširoko deljeni na Telegram grupama, Instagramu i Tviteru, rekli su korisnici društvenih medija.
Ljudi takođe koriste platforme da dele savete o tome šta da rade ako budu privedeni, kao što je kako da izbrišu podatke sa telefona.
Policija proverava telefone da li ima VPN-ova i aplikacije Telegram, rekli su stanovnici i korisnici društvenih medija.
VPN-ovi su ilegalni za većinu ljudi u Kini.
Jedan Tviter nalog sa skoro 700.000 pratilaca pod nazivom „Učiteljica Li nije tvoj učitelj“, privukao je veliku pažnju objavljivanjem snimaka protesta iz cele Kine.
Korisnici interneta takođe pokušavaju da zaobiđu cenzore parodijama na patriotske postove ili onima koje prikazuju prazan kvadrat, referencu na prazan list papira, simbol protesta koji su Kinezi usvojili.
Jedna viralna objava na kineskoj sve-u-jednom aplikaciji WeChat, koju koristi više od milijardu ljudi, ponavljala je reč „dobro“ za red za redom, očigledno ismevajući tendenciju vlasti i državnih medija da sve predstave u pozitivnom svetlu.
Objava je bila široko deljena pre nego što je nestala.
Neki korisnici WeChat-a objavili su klipove izjava lidera kao što su Mao Zedong i Sija koji su izrazili podršku slobodi govora ili narodnoj pobuni u govorima održanim pod različitim okolnostima koje sada izgledaju prikladne protivnicima nultog kovida.
„Sada su se Kinezi sami organizovali i ne treba se petljati sa njima“, kaže Si u jednom snimku iz govora 2020. povodom 70. godišnjice ulaska Kine u Korejski rat koji je naširoko objavljivan u ponedeljak.
„Ako dođete na njihovu pogrešnu stranu, neće biti lako nositi se.“
Pratite Portal Dnevni Puls na Telegramu, Fejsbuku, Tviteru i Gab-u!
Dnevni Puls/Mediji