Radarski sateliti visoke rezolucije otkrili su više od 19.000 podvodnih vulkana širom naše planete, pružajući naučnicima najsveobuhvatniji katalog podvodnih planina ikada napravljen.
Novi kompendijum, koji je objavljen 6. aprila u časopisu Earth and Space Science, mogao bi da pruži bolje razumevanje okeanskih struja, tektonike ploča i promene klime.
Pre toga, samo jedna četvrtina Zemljinog morskog dna bila je mapirana pomoću sonara, koji koristi zvučne talase za otkrivanje objekata skrivenih pod vodom.
Popisom sonara iz 2011. pronađeno je više od 24.000 podmorskih planina ili podmorskih planina formiranih vulkanskom aktivnošću. Međutim, postoji više od 27.000 podvodnih planina koje sonar ne može otkriti, navodi se u članku.
To je zapanjujuće – rekao je za časopis Dejvid Sandvel, pomorski geofizičar sa Okeanografskog instituta Skrips koji je radio na istraživanju.
Međutim, nova studija pokazuje da naučnici ne moraju da se oslanjaju na sonarska istraživanja da bi istražili šta se dešava ispod okeana.
Radarski sateliti ne samo da mere visinu okeana, već mogu da vide i šta se krije u dubinama, nudeći bolji prikaz topografije morskog dna.
Naučnici su izvukli podatke sa nekoliko satelita, uključujući CryoSat-2 Evropske svemirske agencije, i otkrili da mogu da otkriju podvodne humke visoke čak 1.100 metara, što je donja granica onoga što čini podmorje.
Sa ovom tehnologijom, naučnici predviđaju da mogu proceniti visinu malih podmorskih vulkana sa tačnošću od približno 370 metara, prema studiji.
Do sada su istraživači mapirali kolekciju podvodnih planina u severoistočnom Atlantskom okeanu koja bi mogla da pomogne u objašnjenju evolucije plaštnog oblaka koji hrani više od 100 vulkana na Islandu. Ove ažurirane mape će takođe pružiti bolje razumevanje okeanskih struja i „uzdignuća“, koji se javljaju kada se voda sa dna okeana uzburka na površinu, fenomen za koji naučnici misle da bi mogao biti „koncentrisan na podmorskim planinama i grebenima“.
„Postoje zanimljive stvari koje se dešavaju kada imate topografiju“, rekao je Brajan Arbik, fizički okeanograf sa Univerziteta Mičigen u An Arboru koji nije bio uključen u studiju.
Pratite Portal Dnevni Puls na Telegramu, Fejsbuku, Tviteru, Gab-u i Viberu!
Dnevni Puls/LiveScience