Ruski sud je u četvrtak kaznio aplikaciju WhatsApp kompanije Meta Platforms Inc, vlasnika aplikacije Snapchata Snap Inc i druge strane firme zbog njihovog navodnog odbijanja da čuvaju podatke ruskih korisnika u zemlji.
Moskva se sukobila sa Big Tech-om oko sadržaja, cenzure, podataka i lokalnog predstavljanja u sporovima koji su eskalirali otkako je Rusija pokrenula specijalnu vojnu akciju u Ukrajinu.
Okružni sud u Taganskom u Moskvi kaznio je WhatsApp sa 18 miliona rubalja (301.255 dolara) zbog ponovljenog prekršaja nakon što je izrekao kaznu od 4 miliona rubalja prošlog avgusta.
Novčana kazna WhatsApp-u premašila je kaznu od 15 miliona rubalja izrečenu kompaniji Alphabet Inc Guglu za ponovljeno kršenje prošlog meseca.
Ruski sud je kaznio vlasnika Tindera Match Group sa 2 miliona rubalja, Snap i Hotels.com, u vlasništvu Expedia Group Inc, sa 1 milion rubalja i servis za striming muzike Spotify sa 500.000 rubalja.
Regulator za komunikaciju Roskomnadzor rekao je da pet kompanija nije dostavilo dokumente koji potvrđuju da se skladištenje i obrada podataka ruskih korisnika odvija na teritoriji Rusije.
Expedia Group je u saopštenju navela da razmatra odluku suda, ali nema više informacija za pružanje.
Međutim, možemo potvrditi da je Hotels.com zatvorio svoje rusko prodajno mesto 1. aprila 2022. i da više ne prikuplja podatke ruskih korisnika – saopštila je Expedia.
Spotify je u martu zatvorio svoju rusku kancelariju i ubrzo potom obustavio uslugu u zemlji.
Rusija je ograničila pristup Metinim vodećim platformama Fejsbuku i Instagramu, kao i drugoj društvenoj mreži Tviter, ubrzo nakon što je počeo sukob u Ukrajini, potez koji su kritičari označili kao pokušaj Rusije da ostvari veću kontrolu nad tokovima informacija.
Meta je proglašen krivim za „ekstremističke aktivnosti“ u Rusiji i u junu je odbijena žalba na oznaku, ali Moskva je dozvolila da WhatsApp ostane dostupan.
Više od 600 stranih kompanija pristalo je na zahteve Rusije od donošenja zakona o skladištenju podataka 2015. godine, rekao je zamenik šefa komiteta ruskog parlamenta za informacionu politiku Anton Gorelkin.
U kontekstu informacionog rata sa Zapadom, uvereni smo da je ovaj zakon bio neophodan – napisao je Gorelkin na Telegramu.
Samo tako možemo biti sigurni da strane obaveštajne službe i svakakvi prevaranti neće dobiti pristup (podacima).