kanada-ce-pojacati-odbranu-sajber-bezbednost-u-politici

Kanada je u nedelju pokrenula svoju dugoočekivanu indo-pacifičku strategiju, navodeći potrošnju od 2,3 milijarde kanadskih dolara za jačanje vojne i sajber bezbednosti u regionu i obećala da će se nositi sa „remetilačkom“ Kinom dok će raditi sa njom na klimatskim promenama i trgovini.

U planu, detaljno opisanom u dokumentu od 26 stranica, navodi se da će Kanada pooštriti pravila o stranim ulaganjima kako bi zaštitila intelektualnu svojinu od Kine i sprečila kineska državna preduzeća da pokupe kritične zalihe minerala.

Kanada nastoji da produbi veze sa brzorastućim indo-pacifičkim regionom od 40 zemalja sa skoro 50 milijardi kanadskih dolara ekonomske aktivnosti.

Ali fokus je na Kini, koja se pominje više od 50 puta, u trenutku kada su dvosmerne veze zamrznute.

Četiri ministra kabineta na konferenciji za novinare u Vankuveru naizmenično su izlagali novi plan, rekavši da je strategija ključna za nacionalnu bezbednost i klimu Kanade, kao i za njene ekonomske ciljeve.

Mi ćemo se baviti diplomatijom jer mislimo da je diplomatija snaga, u isto vreme ćemo biti čvrsti i zato sada imamo veoma transparentan plan za saradnju sa Kinom – rekla je ministarka spoljnih poslova Melani Džoli.

U Pekingu je portparol ministarstva spoljnih poslova rekao da je nova strategija Kanade „puna ideoloških pristrasnosti, preuveličavanja i spekulisanja o takozvanoj kineskoj pretnji i neosnovanih optužbi i napada na Kinu“.

Kina je nezadovoljna ovim, odlučno se tome protivi i već je dala oštre izjave kanadskoj strani – dodao je portparol Džao Liđijan.

Liberalna vlada premijera Džastina Trudoa želi da diverzifikuje trgovinske i ekonomske veze koje se u velikoj meri oslanjaju na Sjedinjene Države. Zvanični podaci za septembar pokazuju da je dvosmerna trgovina sa Kinom činila manje od 7% ukupne, naspram 68% za Sjedinjene Države.

Doseg Kanade azijskim saveznicima takođe dolazi kada je Vašington pokazao znake da postaje sve više sumnjičav prema slobodnoj trgovini poslednjih godina.

Dokument je podvukao dilemu Kanade u uspostavljanju veza sa Kinom, koja nudi značajne mogućnosti za kanadske izvoznike, čak i dok Peking nastoji da oblikuje međunarodni poredak u „popustljivije okruženje za interese i vrednosti koje sve više odstupaju od naših“, dodaje se u dokumentu.

Ipak, u dokumentu se navodi da je saradnja sa drugom po veličini svetskom ekonomijom neophodna za rešavanje nekih od „svetskih egzistencijalnih pritisaka“, uključujući klimatske promene, globalno zdravlje i nuklearnu proliferaciju.

„Kina je globalna sila koja sve remeti“, navodi se. „Naš pristup … je oblikovan realističnom i jasnom procenom današnje Kine. U oblastima dubokog neslaganja, mi ćemo izazvati Kinu.

Tenzije sa Kinom su porasle krajem 2018. nakon što je kanadska policija privela direktora kompanije Huawei Technologies, ​​a Peking je potom uhapsio dvojicu Kanađana pod optužbom za špijunažu. Sva trojica su puštena prošle godine, ali odnosi su i dalje poremećeni.

Kanada je ovog meseca naredila tri kineske kompanije da se odreknu svojih ulaganja u kanadske kritične minerale, pozivajući se na nacionalnu bezbednost.

U dokumentu, u odeljku u kome se pominje Kina, navodi se da će Otava revidirati i ažurirati zakone koji će joj omogućiti da deluje „odlučno kada ulaganja državnih preduzeća i drugih stranih entiteta ugroze našu nacionalnu bezbednost, uključujući naše kritične lance snabdevanja mineralima“.

U izjavi, Perin Beati, predsednik Kanadske privredne komore, rekao je: „Pošto je region i veliki i raznovrstan, jedna veličina definitivno ne odgovara svima. Prioriteti Kanade bi morali biti veoma nijansirani kako između zemalja tako i unutar njih“, dodao je on.

U dokumentu se navodi da će Kanada pojačati svoje pomorsko prisustvo u regionu i „povećati naše vojno angažovanje i obaveštajne kapacitete kao sredstvo za ublažavanje prinudnog ponašanja i pretnji regionalnoj bezbednosti“.

To bi uključivalo godišnje raspoređivanje tri fregate, od sada dve, kao i učešće kanadskih avijatičara i vojnika u regionalnim vojnim vežbama, rekla je ministarka odbrane Anita Anand na odvojenoj konferenciji za novinare.

Kanada pripada Grupi sedam velikih industrijalizovanih zemalja, koja želi značajne mere kao odgovor na lansiranje raketa Severne Koreje.

U dokumentu se navodi da se Otava angažuje u regionu sa partnerima kao što su Sjedinjene Države i Evropska unija.

Kanada je morala da nastavi da razgovara sa nacijama sa kojima se suštinski ne slaže, rekla je, ali ih nije imenovala.

Pratite Portal Dnevni Puls na TelegramuFejsbuku, Tviteru i Gab-u!

Dnevni Puls/Mediji