sta-treba-znati-o-sigeli-bakteriji-otpornoj-na-antibiotike

Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti(CDC) upozorava na porast bakterija otpornih na antibiotike poznatih kao šigela(Shigella), a, prema agenciji, većina infekcija se dešava kod dece mlađe od 5 godina.

Šigela može izazvati krvavu dijareju, groznicu i bol u stomaku, između ostalih simptoma, što ovu bolest čini bolešću koju niko ne želi da ima.

Za roditelje male dece, razumljivo je da budu zabrinuti.

CDC je u zdravstvenom savetovanju krajem prošlog meseca rekao da je primetio porast broja šigela koje su „otporne na lekove“, što znači da je ove slučajeve teško lečiti. Agencija je takođe rekla da porast ovih slučajeva šigela izaziva „potencijalno ozbiljne zabrinutosti za javno zdravlje“.

Dok doktori kažu da trenutno postoji mnogo drugih bolesti od kojih je veća verovatnoća da će vaše dete dobiti, oni takođe naglašavaju važnost da barem budete svesni da šigela postoji.

„Infekcije šigelama nisu tako česte kao virusi poput norovirusa, ali roditelji bi trebalo da znaju šta da traže i kada da im dete bude procenjeno“, dr Danel Fišer, pedijatar i šef pedijatrije u Zdravstvenom centru Providens.

Šta je šigela i koji su znaci da vaše dete možda ima infekciju? Evo šta treba da znate.

Prvo, šta je šigela?

Šigela je bakterija koja izaziva infekciju poznatu kao šigeloza. Šigela dovodi do oko 450.000 infekcija u SAD svake godine, prema CDC-u. Postoje četiri vrste šigela, Shigella sonnei, Shigella flexneri, Shigella boydii i Shigella dysenteriae. (Shigella sonnei je najčešći oblik u SAD, prema CDC-u.)

Šigeloza je fekalno-oralna bolest, što znači da se širi kada čestice izmeta uđu u vaša usta.

CDC kaže da ćete najverovatnije dobiti šigelozu na jedan od sledećih načina:

  • Uzimanje šigele na ruke, a zatim dodirivanje usta. (Ovo se može desiti dodirivanjem zaraženih površina kao što su igračke ili kupatila, ili menjanjem pelena deteta sa šigelom.)
  • Jedenje hrane koju je pripremio neko sa infekcijom šigele.
  • Gutanje vode u kojoj plivate ili se igrate.
  • Gutanje kontaminirane vode za piće.
  • Izlaganje fekalija tokom seksualnog kontakta sa nekim ko ima infekciju šigelom ili ko se nedavno oporavio od infekcije šigelom.

„Šigela se može rutinski širiti među malom decom sa lošim pranjem ruku, a epidemije se mogu videti u dnevnim centrima i školama“, kaže za medije Besi Živarži, specijalista za pedijatrijske zarazne bolesti u bolnici Northvestern medicinski centar.

Kako možete razlikovati infekciju šigelom od drugih gastrointestinalnih bolesti, kao što je norovirus?

Šigeloza može izazvati sledeće simptome, prema CDC-u:

  • Dijareja koja može biti krvava ili trajati više od tri dana.
  • Groznica.
  • Bol u stomaku.
  • Osećaj potrebe da se obavi nužda čak i kada su creva prazna.
  • Simptomi obično počinju jedan do dva dana nakon što je osoba zaražena i traju sedam dana, prema CDC-u.

Ali Fišer kaže da može biti „veoma teško razlikovati“ šigelu od drugih infekcija, čak i za lekare.

Ipak, kaže ona, postoji nekoliko naznaka da vaše dete možda ima šigelozu.

„Uvek pitamo o prisustvu krvi, šigela ima više krvi u stolici nego, recimo, norovirus“, kaže Fišer.

Druga karakteristika je kada se osećate kao da morate da obavite nuždu, ali ne morate, to je češće kod šigela.

Međutim, na kraju, lekari će to sigurno znati samo testiranjem.

Kako se dijagnostikuje i leči infekcija šigelom?

Živarži kaže da bi lekari i roditelji trebalo da posumnjaju na šigelu ako dete ima krv sa izmetom i sluzom, zajedno sa grčevima u stomaku. Ali bakterije se mogu pravilno dijagnostikovati samo kulturom stolice, kaže Fišer.

Kultura stolice će takođe pomoći vašem lekaru da zna koji antibiotici mogu biti efikasni protiv soja šigela koje vaše dete ima, primećuje Živarži.

Generalno, glavna opasnost od ove bolesti je dehidracija – kaže Živarži.

A ako se vaše dete muči, može mu se dati oralni antibiotici tri do pet dana.

Takođe, imajte ovo na umu, po Živarži: Većina sojeva otpornih na antibiotike otkrivenih u SAD do sada je bila kod odraslih.

Većina ljudi sa infekcijom šigelom može to da pređe sama – kaže Fišer.

„Ako je vaše dete već na putu da ozdravi, ne morate nužno da ga lečite. Ali ako se ne ponaša dobro ili se pogoršava, posebno ako je uključena dehidracija, može imati koristi od hospitalizacije i antibiotika kroz infuziju.“

Sve u svemu, lekari kažu da je veća verovatnoća da će vaše dete dobiti infekciju kao što je norovirus nego da dobije šigelu, ali je važno da budete oprezni.

„Dobro pranje ruku ne može biti dovoljno naglašeno. Voleo bih da postoji čarobna pilula ili dodatak da to spreči, ali ne postoji. Stvarno se radi o tome da date sve od sebe da ostanete zdravi, to je sve što možete da uradite.“

Pratite Portal Dnevni Puls na TelegramuFejsbuku, Tviteru, Gab-u i Viberu!

Dnevni Puls/Mediji