Američki tehnološki giganti pohađaju savremeni ubrzani kurs u drevnom indijskom sistemu kasti, a Apple se pojavljuje kao rani lider u politici oslobađanja Silicijumske doline rigidne hijerarhije koja je generacijama razdvajala Indijce.
Apple, najveća kompanija na berzi, ažurirala je svoju opštu politiku ponašanja zaposlenih pre oko dve godine kako bi eksplicitno zabranila diskriminaciju na osnovu kaste, koju je dodala uz postojeće kategorije kao što su rasa, vera, pol, starost i poreklo.
Uključivanje nove kategorije, koja nije ranije prijavljivana, prevazilazi američke zakone o diskriminaciji, koji eksplicitno ne zabranjuju kasteizam.
Ažuriranje je usledilo nakon što su tehnološki giganti, koji Indiju smatraju glavnim izvorom kvalifikovanih stranih radnika, dobili poziv za suđenje u junu 2020. kada je kalifornijski regulator za zapošljavanje tužio Cisco Sistems u ime inženjera niže kaste koji je optužio dvojicu šefova više kaste da su mu blokirali karijeru.
Cisco, koji negira nepravde, kaže da interna istraga nije pronašla dokaze o diskriminaciji i da su neke od optužbi neosnovane jer kasta nije zakonski „zaštićena klasa“ u Kaliforniji. Ovog meseca žalbeno veće je odbilo ponudu kompanije za umrežavanje da se slučaj prebaci na privatnu arbitražu, što znači da bi javni sudski spor mogao da dođe već sledeće godine.
Spor, prva američka tužba za zapošljavanje zbog navodnog kasteizma, primorala je Big Tech da se suoči sa hijerarhijom starom milenijumom u kojoj je društveni položaj Indijaca bio zasnovan na porodičnom poreklu, od najviše bramanske „svešteničke“ klase do Dalita, koje se izbegava kao “ nedodirljivi“ i poslani na crni rad.
Otkako je podnesena tužba, nekoliko grupa aktivista i zaposlenih počelo je da traži ažurirano američko zakonodavstvo o diskriminaciji i takođe tehnološki giganti su bili pozvani da promene sopstvene politike kako bi pomogle u popunjavanju praznine i odvraćanju od kasteizma.
Njihovi napori dali su nejednake rezultate, koja zapošljava stotine hiljada radnika iz Indije.
Nisam iznenađen što bi politike bile nedosledne, jer to je skoro ono što biste očekivali kada zakon nije jasan – rekao je Kevin Braun, profesor prava sa Univerziteta Južne Karoline koji proučava kastinska pitanja, navodeći neizvesnost među rukovodiocima oko toga da li će kasti na kraju uneti u statute SAD.
Apple je potvrdio da je „ažurirao jezik pre nekoliko godina kako bi potvrdio da zabranjujemo diskriminaciju ili uznemiravanje zasnovano na kasti“.
Dodaje se da obuka koja se pruža osoblju takođe eksplicitno pominje kastu.
Naši timovi procenjuju naše politike, obuku, procese i resurse na stalnoj osnovi kako bi bili sigurni da su sveobuhvatni – navodi se u saopštenju.
Imamo raznovrstan i globalan tim i ponosni smo što naše politike i akcije to odražavaju.
Na drugom mestu u oblasti tehnologije, IBM je izjavio da je svojim globalnim pravilima o diskriminaciji dodao kastu, koja je već bila u politikama specifičnim za Indiju, nakon podnošenja tužbe Cisco, iako je odbio da navede konkretan datum ili obrazloženje.
Jedina IBM-ova obuka u kojoj se pominje kaste je za menadžere u Indiji, dodala je kompanija.
Nekoliko kompanija ne pominje izričito kastu u svojoj glavnoj globalnoj politici, uključujući Amazon, Dell, vlasnika Fejsbuka Meta, Microsoft i Google.
Sve kompanije izjavile se medijima da nemaju toleranciju prema kastinskim predrasudama i, osim Mete koji nije precizirao, rekao je da će takva pristrasnost potpasti pod postojeće zabrane diskriminacije prema kategorijama kao što su poreklo i politika nacionalnog porekla.
Diskriminacija na osnovu kasta je bila zabranjena u Indiji pre više od 70 godina, ali pristrasnost i dalje postoji, prema nekoliko studija poslednjih godina, uključujući i onu koja je otkrila da su ljudi Daliti nedovoljno zastupljeni na visoko plaćenim poslovima.
Debata o hijerarhiji je sporna u Indiji i inostranstvu, pri čemu je to pitanje isprepleteno sa religijom, a neki ljudi kažu da je diskriminacija sada retka.
Vladine politike koje rezervišu mesta za studente niže kaste na vrhunskim indijskim univerzitetima pomogle su mnogim tehnološkim poslovima na Zapadu poslednjih godina.
Neke grupe osoblja, uključujući Alphabet Workers Union (AVU) u Google-ovoj matičnoj kompaniji, kažu da bi eksplicitno pominjanje kaste u korporativnim pravilima otvorilo vrata kompanijama koje ulažu u oblasti kao što su prikupljanje podataka i obuka na istim nivoima kao i da bi zaštitile druge grupe.
U Sjedinjenim Državama postoji značajna kastinska diskriminacija – kaže Majuri Raja, Google softverski inženjer koji je član AWU-a i zalaže se za kolege iz niže kaste.
Preko 1.600 radnika Gugla zahtevalo je dodavanje kaste glavnom kodeksu ponašanja na radnom mestu širom sveta u peticiji, koju su prošlog meseca poslali e-poštom generalnom direktoru Sundaru Pichaiju i negodovali prošle nedelje nakon što nije bilo odgovora.
Dodavanje kaste u opšti kodeks ponašanja nije nečuveno.
Konzorcijum World Wide Web, telo za industrijske standarde delimično sa sedištem u Masačusetsu, predstavio ga je u julu 2020. Državni univerzitet Kalifornije i državna Demokratska partija pratili su ih u poslednje dve godine.
U maju ove godine, kalifornijski regulator za zapošljavanje, Odeljenje za građanska prava, svom primeru je dodao politiku jednakih mogućnosti zapošljavanja za poslodavce.
Ipak, potez Apple-a, giganta od 2,8 triliona dolara sa više od 165.000 stalno zaposlenih širom sveta, je veliki.
Pravilna politika zapošljavanja proizvođača iPhone-a sada kaže da Apple „ne diskriminiše u zapošljavanju, obuci, zapošljavanje ili unapređenje na osnovu“ 18 kategorija, uključujući „rasu, boju kože, poreklo, nacionalno poreklo, kastu, religiju, veroispovest, godine“ plus invaliditet, seksualnu orijentaciju i rodni identitet.
Nasuprot tome, mnogi poslodavci oklevaju da prevaziđu zakone sa svojim primarnim politikama, prema tri advokata za zapošljavanje, uključujući Koraja Buluta, partnera u Goodwin Procter-u.
Većina kompanija jednostavno citira savezne i državne statute koji navode zaštićene kategorije – rekao je Bulut.
Neki tehnološki giganti, su otišle dalje u sekundarnim politikama koje regulišu ograničene operacije ili služe samo kao labave smernice.
Kaste su eksplicitno upisane u Dell-ovoj globalnoj politici društvenih medija, na primer, i u globalnim principima ljudskih prava Amazonovog tima za održivost i Google-ovom kodeksu ponašanja za dobavljače.
Amazon i Dell su potvrdili da su takođe počeli da pominju kastu u prezentacijama protiv pristrasnosti za barem neke nove zaposlene izvan Indije. Odbili su da preciziraju kada, zašto i na koji način su napravili dodatak, iako je Dell rekao da je uneo promenu nakon podnošenja tužbe Cisco-a.
Prezentacije kompanija uključuju objašnjenja o kasti kao neželjenoj društvenoj strukturi koja postoji u delovima sveta.
Džon-Pol Sing Deol, vodeći advokat za zapošljavanje u pravnoj grupi Dhillon u San Francisku, rekao je da samo uključivanje kaste u obuku i smernice znači „davanje reči“ o ovom pitanju jer je njihova pravna snaga upitna.
Ipak, eksplicitno spominjanje kaste bi verovatno izazvalo povećan broj pritužbi kadrova u kojima se navodi da je to pristrasnost.
Apple je odbio da kaže da li su podnesene bilo kakve žalbe na osnovu njegove kaste.
Profesor prava iz Južne Karoline Braun ne očekuje trenutno rešenje za debatu o tome da li kompanije treba da se pozivaju na kaste.
Ovo je pitanje koje će na kraju rešiti sudovi – rekao je on.
Oblast je trenutno neuređena.