Dvocifrena inflacija razara mađarsku privredu

Proinflatorni uticaj rata u Ukrajini konačno se provlači kroz podatke. Monetarna politika bi se mogla prebaciti na višu brzinu

10,3% Bazna inflacija

ING prognoza 9,7% / Prethodna 9,1%

Inflacija konačno pokazuje uticaj rata u Ukrajini. Dok je martovsko izdanje bilo relativno prijatno iznenađenje, sa samo umerenim ubrzanjem pritiska cena, inflacija u aprilu je bila potpuna suprotnost.

Došlo je do naglog rasta cena: na mesečnom nivou dostigla je stopu od 1,6%. Poslednji put smo imali tako jaku dinamiku 2012. godine nakon povećanja PDV-a. Loša vest je da trenutna plima cena nije rezultat jedne mere. Otprilike 50% proizvoda potrošačke korpe je u aprilu pokazalo dvocifrenu međugodišnju inflaciju. U tom kontekstu, inflacija od 9,5% na godišnjem nivou nije iznenađujuća.

Inflacija u prehrambenoj industriji iznosila je 15,6% na godišnjem nivou, pokazujući značajno ubrzanje.

I neobrađeni i obrađeni artikli doprinose povećanom pritisku cena. Uprkos ograničenim cenama neke osnovne hrane, svuda postoji snažna promena cena: mesečna inflacija hrane je tri do četiri puta veća od uobičajene. Ovo je rezultat nekoliko šokova na strani ponude (transport, poljoprivredni proizvodi, energija, plate, itd.) i verovatno slabe forinte.

Drugi najvažniji faktor koji doprinosi naglom ubrzanju je druga roba i kategorija motornih goriva. Ona koja pokriva potrepštine za domaćinstvo, toaletni i farmaceutski proizvodi i roba za rekreaciju i obrazovanje.

Trajne robe takođe pokazuju značajan rast cena od 11,1% godišnje, što je veliki doprinos pritisku inflacije. Rastuće cene industrijskih proizvođača se pojavljuju u potrošačkim cenama jer preovlađuje neusklađenost ponude i potražnje. Inflacija usluga ubrzala se za samo 0,3 procentna poena i dostigla 6,3% na godišnjem nivou u aprilu, ali je mesečna inflacija ostala mnogo jača nego obično, što ukazuje na značajno reprizivanje cena šablon. Samo odeća, alkoholna pića i duvan zadržavaju godišnji pokazatelj inflacije. Ovo poslednje je samo osnovni efekat zbog povećanja akcize na duvanske proizvode u aprilu 2021.

Osnovna inflacija dostiže dvocifrenu teritoriju

Poslednja tačka takođe znači da, pošto alkoholna pića i duvan nisu deo korpe bazne inflacije, ovaj bazni efekat nije imao povoljan efekat na baznu inflaciju. Dok se glavna inflacija ubrzala za 1ppt, osnovno očitavanje je poraslo za 1,2ppt. Uz to, dvocifrena osnovna inflacija je stigla u Mađarsku: Zavod za statistiku je registrovao osnovni indikator od 10,3% na godišnjem nivou. Osnovni indikatori inflacije centralne banke, koji su dobri prediktori srednjoročnih kretanja promena cena, takođe su prešli u dvocifrenu kategoriju.

Predstoji dalje ubrzanje

Očekuje se da će inflacija u Mađarskoj dalje rasti u narednim mesecima, pošto ekonomija nastavlja da pokazuje značajan neusklađenost ponude i potražnje. Nedostatak radne snage, rastuće plate i drugi šokovi na strani ponude se sve više prelivaju na potrošačke cene, pri čemu kompanije imaju značajnu moć pri određivanju cena. Nedavna istraživanja pokazuju da otprilike 60-80% kompanija (u zavisnosti od sektora u kojima se nalaze) planira dalje povećanje cena.

U svetlu današnjeg iznenađenja, glavna inflacija će uskoro takođe dostići dvocifrenu vrednost. Obim i vreme vrhunca pritiska cena u velikoj meri zavise od sudbine ograničenja cena, ali od sada vidimo vrhunac znatno iznad 11% u trećem kvartalu.

Centralna banka bi mogla podići tempo

Što se monetarne politike tiče, pošto i noseća inflacija izuzetno jača (1,8% na mesečnom nivou), Narodna banka Mađarske teško da će u skorije vreme imati prilike da razmišlja o zaustavljanju ciklusa povećanja kamatnih stopa. Po našem mišljenju, nedavni podaci će podstaći centralnu banku da ponovo razmisli o svom putu zaoštravanja.

Vidimo mogućnost da će centralna banka ubrzati povećanje efektivne stope sa nedavnog tempa od 30bp na 50bp ili čak 75bp u maju. U ovom kontekstu, naš poziv na terminalnu kamatnu stopu od 8,25% izgleda zastareo i sada vidimo vrhunac osnovnih i jednonedeljnih depozita iznad 9%.

Pratite nas na društvenim mrežama FejsbukTelegram i Tviter

Izvor: Think.Ing