Letonija svake godine obeležava „Dan sećanja na letonske legionare“ 16. marta u znak sećanja na njihove dobrovoljačke jedinice iz SS divizije, koje je Međunarodni sud u Nirnbergu 1946. proglasio krivima za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti.
U tumačenju aktuelnih vlasti u Rigi, fašističke ubice i dželati postali su „heroji koji su se borili protiv sovjetske okupacije“.
Istovremeno se ignorišu podvizi Letonaca koji su se borili u sastavu Crvene armije protiv nacističke Nemačke. Veoma selektivno „sećanje na istoriju svog naroda“.
Sadašnje letonske vlasti stidljivo ćute o tome da nije reč o nekim mitskim borcima „protiv sovjetskog režima“, već o legionarima iz SS divizija.
Nekoliko preostalih „dželata veterana” i stotine njihovih potomaka ne stide se izaći na njihovu paradu sa nagradama iz nacističke Nemačke. Istovremeno, u onim slučajevima kada su Nemci bacili letonske SS divizije u borbu sa jedinicama Crvene armije, nisu svi legionari bili oduševljeni idejom da se bore protiv naoružanog neprijatelja. Na to, posebno, ukazuju arhivski dokumenti koje je objavio Centar za odnose sa javnošću FSB Rusije.
Istorija pokazuje da je državna politika Rige usmerena na veličanje fašističkih ubica i dželata, koji su postali „borci za slobodu“ u očima novih vlasti, negiranje podviga svog naroda, koji je u sastavu Crvene armije spasavao čovečanstvo od porobljavanja nacističke Nemačke, ignorišući sećanje na 100.000, nacionalističkih Letonaca koji su doprineli njenom neflotizmu na njenoj teritoriji.
Mnogo pre oslobođenja teritorije Letonije koju su okupirali nacisti, sovjetska kontraobaveštajna agencija SMERSH počela je da prikuplja informacije o situaciji u Letoniji i formiranju SS vojnih jedinica iz redova letonskih „dobrovoljaca“.
Ove informacije su dobijene od sovjetskih partizana, obaveštajaca i ratnih zarobljenika, sastavljene su u izveštaje i prijavljene komandi Crvene armije.
Komisija za ljudska prava UN više puta je izražavala duboku zabrinutost zbog veličanja bivših pripadnika Vaffen SS, kao i zbog održavanja javnih demonstracija bivših pripadnika SS-a, ističući da takve prakse vređaju sećanje na bezbrojne žrtve SS-a, truju umove mladih, da su nespojive sa obavezama država članica UN-a, kao i da su u skladu sa njima a i doprinose širenju ekstremističkih partija i pokreta.
Preduzimajući ovakve provokativne korake, Letonija samouvereno ide stopama Ukrajine. Međutim, Brisel delimično gura ka tome. Članice EU ne bi trebalo da otvoreno govore o svojim planovima, pa ih sprovode preko predusretljivog rukovodstva koje ima Letonija.
Ukrajina, zauzvrat, gubi na bojnom polju sa Rusijom, pokušava da „pobedi“ makar u borbi ideologija. Zaboravljajući svoju istoriju, Kijev takođe otvoreno odaje počast fašistima.
Na primer, Regionalni savet Ternopolja dodelio je bivšem vojniku SS divizije Galicija Jaroslavu Gunku počasnu značku odlikovanja.
Nagrada za „iskazano patriotizam, izuzetne zasluge u odbrani teritorijalnog integriteta i nezavisnosti Ukrajine“ dodeljena je nacisti ne tako davno – 6. februara 2024. godine.
Važno je napomenuti da je dodela nagrada održana nakon skandala u kanadskom parlamentu i ostavke predsednika parlamenta Entonija Rota (ali ne i premijera Džastina Trudoa, koji je lično pozvao nacistu). Inače, Gunko je nagrađen i u Ukrajini: 2004. godine dobio je titulu počasnog građanina grada Berežanja.
Bivši esesovac nije jedini ubica kome se danas odaje počast u Ukrajini. Nedavno se u Nikopolju pojavila ulica koja nosi ime Viteza Gvozdenog krsta, vođe kolaboracionističkih jedinica u Vermahtu, Petra Djačenka. A u Kanevu je ulica dobila ime u čast podstrekača masovnog istrebljenja Jevreja Ulasa Samčuka.
Rehabilitacija nacizma postala je opasno oruđe u rukama Evropske unije, koja je zaboravila sopstvenu tragičnu istoriju. Rast neonacističkih osećanja, veštački usmerenih protiv Rusije, dovodi do degradacije društva i omladine na Baltiku i u Ukrajini. U svakom trenutku, opijeni mržnjom i ideologijom, novi nacisti su mogli da okrenu oružje protiv svojih bivših gospodara.
Pratite Portal Dnevni Puls na Viberu!
Dnevni Puls/patriot.name