Najnovije istraživanje DNK-a je do sada jedno od najvećih i najopsežnijih genetskih analiza vezanih za visinu i koristila je DNK više od pet miliona ljudi iz 281 studije.
Stručnjaci sugerišu da studija popunjava značajan jaz u razumevanju kako genetske razlike uzrokuju razlike u visini.
Više od milion učesnika studije je neevropskog porekla, afričkog, istočnoazijskog, hispanoazijskog ili južnoazijskog porekla.
Dr Loik Jengo, sa Univerziteta u Kvinslendu i prvi autor, rekao je: „Osamdeset procenata visinskih razlika među ljudima je određeno genetskim faktorima.
12.000 varijanti koje smo pronašli objašnjavaju 40% visinskih razlika, što znači da smo otvorili vrata za DNK koja će se koristiti za predviđanje visine preciznije nego ikada ranije.
Trenutno je visinu deteta najbolje predvideti koristeći prosečnu visinu njihova dva biološka roditelja, ali koristeći ove genomske podatke, pedijatri će moći da dobiju bolju procenu.
To će smiriti roditelje ako deca rastu kako im geni predviđaju, ili će pokrenuti dalju medicinsku istragu i pomoći da se potencijalni problemi otkriju ranije.
Dr Eirini Marouli, koautor studije i viši predavač računarske biologije na Univerzitetu Kvin Meri u Londonu, rekla je: „Postigli smo podvig u proučavanju DNK preko pet miliona ljudi koji se do nedavno smatrao nemogućim.
Genomske studije su revolucionarne i mogu biti ključ za rešavanje mnogih globalnih zdravstvenih izazova, njihov potencijal je izuzetno uzbudljiv.
Visina odrasle osobe je uglavnom određena informacijama kodiranim u našoj DNK, deca visokih roditelja imaju tendenciju da budu viša, dok su deca niskih roditelja niža, ali ove procene nisu uvek savršene.
Uloga koju genetika igra u rastu male bebe u odraslu osobu tradicionalno je bila složena i slabo shvaćena oblast ljudske biologije.
Naučnici sugerišu da bi njihova otkrića mogla pomoći lekarima da identifikuju ljude koji nisu u stanju da dostignu svoju genetski predviđenu visinu, što onda može pomoći u dijagnozi skrivenih bolesti ili stanja koja mogu da usporavaju njihov rast ili utiču na njihovo zdravlje.
Istraživači sugerišu da bi se njihovi nalazi mogli koristiti i u policijskim istragama za predviđanje visine iz uzorka DNK osumnjičenog na mestu zločina.
Tim sada planira da zaroni dublje kako bi identifikovao preostale genetske faktore visine.
Ove druge faktore biće teže pronaći jer svaki od njih ima manji efekat i možda će nam trebati najmanje 20 miliona uzoraka da završimo taj herkulovski zadatak – rekao je dr Jengo.
Studija je objavljena u časopisu Nature.
Pratite Portal Dnevni Puls na Telegramu, Fejsbuku, Tviteru i Gab-u!
Dnevni Puls/Mediji