Prvi ljudi koji su kročili na tlo Amerike došli su iz Kine

Lobanja stara 14.ooo godina pronađena u Kini otkrila posle 10 godina da su njeni rođaci bili prvi ljudi koji su naselili Ameriku.

Ostaci pronađeni iz pećine u kineskoj provinciji Junan pre više od 10 godina konačno su odali svoje tajne, a DNK analiza otkriva ne samo ko ih je ostavio, već i gde csu njeni rođaci otišli.

Istraživači sa Kineske akademije nauka procenili su nuklearne i mitohondrijalne sekvence izvučene iz lobanje stare 14.000 godina, otkrivši da je žena kojoj je nekada pripadala, nazvana Mengzi Ren, bila blisko povezana sa populacijama koje će na kraju biti prva koja je kročila na tlo Amerike.

Od njihovog otkrića 2008. godine, desetine kasnopaleolitskih ljudskih kostiju ostavljenih u Malu Dongu (pećini crvenog jelena) na jugozapadu Kine navele su antropologe da se pitaju kome su možda pripadale.

Bez dovoljno kolagena na osnovu kojih bi se temeljila analiza ugljenikovog datiranja, njihova starost se može proceniti samo na osnovu okolnih karakteristika mesta njihove grobnice. Nije čak ni jasno da li mešavina kostiju koja uključuje fragment lobanje i gornji kraj butne kosti potiče od iste osobe.

Ono što je jasno jeste da je ko god da ih je ostavio predstavljao jedinstvenu mešavinu arhaičnih i modernih karakteristika.

Možda, ne za razliku od drevnijih populacija Homo floresiensis, oni su bili prvi nepokolebljivi ljudi predaka koji su se držali opstanka na jugoistoku Azije. Ili su možda bili hibridna mešavina mnogo starijih ljudi i modernije populacije.

Takođe je moguće da je nekoliko osobina predaka jednostavno ostalo u njihovim genima, uprkos hiljadama godina evolucije.

Da bi pronašli tačno gde je Mengzi Ren pripadala u velikom porodičnom stablu, istraživači su sekvencirali DNK koji su mogli da izdvoje, mapirali ga prema standardnom genomskom referentnom modelu.

Pošto se mitohondrijska DNK prenosi samo od majke, oni bi mogli da identifikuju njenu matrijarhalnu lozu kao sada izumrlu granu koju sada predstavljaju samo dve moderne podpopulacije.

Detaljan pogled na njenu nuklearnu DNK potvrdio je bliske veze Megzi Ren sa anatomski modernim ljudima, ali je isključio njeno nasleđe među starijom populacijom.

Drevna DNK tehnika je zaista moćno sredstvo – kaže Bing Su, arheolog iz Kineske akademije nauka.

To nam sasvim definitivno govori da su ljudi iz pećine crvenog jelena bili moderni ljudi umesto arhaične vrste, kao što su neandertalci ili denisovci, uprkos njihovim neobičnim morfološkim karakteristikama.

Iako je Mengzi Ren bliže povezana sa današnjim južnom kineskom populacijom od onih na severu, ona ima manje zajedničkog sa ljudima koji sada žive širom jugoistoka Azije, što sugeriše da je u regionu već bilo dobro strukturisano, raznoliko stanovništvo pre hiljadama godina.

To ne znači da je Azija bila naseljena odozdo prema gore. Postoje jaki dokazi da se relativno mala populacija ljudi takođe usudila da se spusti sa severa da bi naselila istok, grupa koja bi se razdvojila da bi se odvažila preko ledom prekrivenog dela Beringovog moreuza da bi naselila ogromnu divljinu Amerike.

Povezivanje Mengzi Renove DNK sa sekvencama ove severne populacije znači da sada postoje jaki dokazi o vezama ne samo između modernih azijskih populacija i američkih prvih nacija, već i drevnih azijskih loza.

Takvi podaci ne samo da će nam pomoći da napravimo potpuniju sliku o tome kako naši preci migriraju, već će takođe sadržati važne informacije o tome kako ljudi menjaju svoj fizički izgled prilagođavajući se lokalnom okruženju tokom vremena, kao što su varijacije u boji kože kao odgovor na promene u izlaganje sunčevoj svetlosti – kaže Su.

Ako sve ide po planu, Mingzi Ren neće biti sama u tome da joj dešifruju gene. Ne samo da pećina crvenog jelena ima više tajni za otkrivanje, već ima i mnogo drugih lokaliteta iz kasnog pleistocena širom Azije.

Unutar tih kostiju bez sumnje ćemo otkriti više detalja o tome kako je današnja ljudska populacija putovala, naseljavala se i istraživala svaki centimetar naše planete.

Ovo istraživanje je objavljeno u Current Biology

Pratite nas na društvenim mrežama Fejsbuk i Telegram

Izvor: Mediji