Rusija je u ponedeljak saopštila da će pokrenuti sveobuhvatne vojne vežbe na istoku zemlje u kojima će učestvovati vojne snage Kine, što je demonstracija sve bližih odbrambenih veza između Moskve i Pekinga usred tenzija sa Zapadom.
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da će vežba Vostok 2022 (Istok 2022) biti održana od 1. do 7. septembra na različitim lokacijama na ruskom Dalekom istoku i u Japanskom moru i da će uključiti više od 50.000 vojnika, preko 5.000 jedinica naoružanja, uključujući 140 aviona i 60 ratnih brodova.
Vežbe će se izvoditi na sedam poligona na dalekom istoku Rusije i uključiće trupe iz nekoliko bivših sovjetskih zemalja, Kine, Indije, Laosa, Mongolije, Nikaragve i Sirije.
Ministarstvo je saopštilo da će u vežbama zajedno sa drugim snagama učestvovati jedinice ruskih vazdušno-desantnih trupa, dalekometni bombarderi i vojni teretni avioni.
Prvi put najavljujući vežbu prošlog meseca, ruska vojska je naglasila da je to deo planirane borbene obuke koja se nastavlja uprkos specijalnoj vojnoj akciji Moskve u Ukrajini.
Ministarstvo je navelo da će u okviru manevara ruska i kineska mornarica u Japanskom moru „vežbati zajedničke akcije za zaštitu pomorskih komunikacija, područja pomorske ekonomske aktivnosti i podrške kopnenim trupama u primorskim oblastima“.
Kina je naglašeno odbila da kritikuje rusku akciju, okrivljujući SAD i NATO za provociranje Moskve, i kritikovala je kažnjavanje sankcija nametnuta Moskvi.
Rusija je zauzvrat snažno podržala Kinu usred tenzija sa SAD koje su usledile posle nedavne posete predsednice Predstavničkog doma američkog Kongresa Nensi Pelosi Tajvanu. Govoreći ranije ovog meseca, ruski predsednik Vladimir Putin je povukao paralele između američke podrške Ukrajini i Pelosijevog puta na Tajvan, navodeći da su oboje deo navodnih američkih napora da podstaknu globalnu nestabilnost.
Rusija i Kina održale su seriju zajedničkih vojnih vežbi poslednjih godina, uključujući pomorske vežbe i patrole dalekometnih bombardera iznad Japanskog i Istočnog kineskog mora. Ruske trupe su prošle godine prvi put raspoređene na kinesku teritoriju radi zajedničkih manevara.
Putin i kineski predsednik Si Đinping razvili su snažne lične veze kako bi ojačali „strateško partnerstvo“ između bivših komunističkih rivala dok se i Moskva i Peking suočavaju sa sve većim tenzijama sa Zapadom.
Iako su Moskva i Peking u prošlosti odbacili mogućnost stvaranja vojnog saveza, Putin je rekao da se takva perspektiva ne može isključiti.
On je takođe primetio da Rusija deli veoma osetljive vojne tehnologije sa Kinom, što je značajno pomoglo u jačanju njene odbrambene sposobnosti.
Prvo najavljujući vežbe prošlog meseca, rusko Ministarstvo odbrane je naglasilo da je to deo planirane borbene obuke.