Sovjetska vojna intervencija u Avganistanu bila promašaj

Sovjetska vojna intervencija završena je 15. februara daleke 1989. godine. Preko mosta Družba, koji deli današnji Uzbekistan od Avganistana na oklopnim vozilima BTR 80 svojoj kući vratili su se vojnici.

Okončana je desetogoišnja epopeja i vojna intervencija u zemlji koja je do sad porazila jednu imeperijalnu vojsku i dve supersile Sovjetski Savez i SAD, s tim da je ova poslednja sila u toj državi boravila punih 20 godina da bi se posle toga povukla munjevito i vlast prepustili Talibanima.

Tokom sovjetske vojne intervencije u Avganistanu smrtno je stradalo tokom 10 godina 14.000 sovjetskih vojnika, a njih preko 200.000 je ranjeno.

Posle odlaska sovjeta režim komunističkog lidra Nadžibulaha održao se još tri godine, ali je pod naletom mudžahedina okončan tek 1992. godine.

Prelomni trenutak rata u Avganistanu usledio je kada je vlast preuzeo Mihail Gorbačov. Tad je došlo do preokreta u sovjetskoj politici do Avganistana, jer je Gorbačov najavio povlačenje iz te države.

Godine 1986. vlast u Kabulu preuzeo je bio Mohamed Nadžibulah, Sovjetsko povlačenje započelo je maja 1988, a završilo februara se 1989. Ali ni to povlačenje nije donelo mir jer su usledile godine krvavih obračuna.

U deset godina koliko je trajala sovjetska vojna intervencija u Avganistanu neposredno na frontu angažovano je bilo 642.000 vojnika ( kako vojnih obveznika tako i pripadnika rezervnog sastava) i oficira (oko 80.000) i to po sistemu rotacije jednica.

Vojnici su služili vojni rok od 6 do 18 meseci, a oficir do dve godine. Među nepovratne gubitke ubraja se cifra od 13-15.000 sovjetskih vojnika i oficira koji su umrli u sukobu ili su nestali.

To je bilo 2 do 2,3 posto svih sovjetskih gubitaka među vojnicima koji su učestvovali u vojnim operacijama u Avganistanu. U povratne gubitke ubraja se 469.685 ili 73 posto pripadnika sovjetske vojske koji su bili ranjeni ili su se razboleli od ukupno 642.000 pripadnika, koliko ih je bilo u devet godina rata u Avganistanu.

Pored brojnih borbenih rana i drugih povreda sovjetske vojnike su napadale i različite bolesti, meningitis, upala pluća, toplotni udari, srčani problemi.

Pročitajte još:

Delimično zbog surovih uslova koje su postojale u zonama gde su se odvijale borbene operacije, delimično zbog nepripremljenosti vojnika, ali i zbog slabih higijenskih uslova i loše odnosno neuravnotežene ishrane i životnih uslova. Mnoge sovjetske vojnike stresno okruženje gurnulo je u alkoholizam i uživanje narkotika. A sve to je dodatno uz borbene operacije slabilo moral sovjetske vojske.

Sovjetski gubici u tehnici nisu do danas dati precizno ali neki približni podaci govore da je izgubljeno 118 borbenih i transportnih aviona, preko 300 helikoptera, 147 tenkova, više od 900 oklopnih vozila, oko 400 komada artiljerijskog naoružanja, uključujući minobacače i 400 inženjerijskih vozila, kao i nekoliko hiljada transportnih vozila koji su se koristili u konvojskom načinu snabdevanja jedinica.

Na drugoj strani rat je doveo do stradanja više od milion Avganistanaca, među kojima je bilo najviše civila. Oko 4 do 4,5 miliona izbeglica otišlo je u susedni Pakistan i Iran, a posle povlačenja sovjetskih jednica u Sovjetski Savez otišlo je i 150.000 Avganistanaca.

Pratite Portal Dnevni Puls na Fejsbuku i Viberu!

Dnevni Puls/Kurir.rs/A.Mlakar