Sutra ujutro, tačno u osam, počinje popis stanovništva Republike Srbije, po zakonu, svi građani su obavezni da učestvuju i daju tačne i kompletne odgovore, a zaprećene kazne su od 20.000 do 50.000 dinara.
Popisivač je, prema rečima Snežane Lakčević, pomoćnice direktora Republičkog zavoda za statistiku, zaduženog za Sektor društvene statistike, dužan da se legitimiše, a preko fotografije, na vidno istaknutoj legitimaciji, nalazi se pečat RZZS, tako da neće biti moguće prevare ili nepravilnosti.
Građani će, takođe, moći da izvrše uvid u ličnu kartu popisivača i zapišu njegovo ime i prezime i identifikacioni broj sa legitimacije.
Popisivani nisu dužni da daju lična dokumenta, a u elektronske upitnike upisivaće se od ličnih podataka jedinstven matični broj i adresa. Pored elektronskih upitnika, popisivači će imati i obrasce u papirnoj formi, ukoliko se istroši baterija na laptopovima koje nose.
Podaci se baziraju na izjavama građana, a zakon propisuje da moraju da daju tačne podatke, u suprotnom slede kazne. Nadamo se da svi shvataju značaj popisa i da sankcije neće morati da budu primenjene – kaže Lakčevićeva.
Popisani će biti svi građani Srbije koji žive ovde, kao i stranci koji u našoj zemlji borave duže od godinu dana, a nisu članovi diplomatskog kora. To, kako je Lakčevićeva potvrdila za domaće medije, obuhvata i migrante po prihvatnim centrima.
Srpske diplomate u inostranstvu biće, takođe, popisani kao stanovništvo Srbije, dok ostali građani koji žive u drugim zemljama, a imaju naše državljanstvo, mogu učestvovati u popisu tako što će popuniti formular objavljen na sajtu Republičkog zavoda za statistiku ili neko od njihovih ukućana ili komšija odavde može dati podatke o njima, ako ih zna, ali oni, po međunarodnim propisima i standardima, neće ulaziti u sastav domaćeg stanovništva.
U našem popisu vodiće se u kategoriji „odsutni“.
U osetljive podatke na koje građani ne moraju da odgovore spadaju pitanja o nacionalnoj pripadnosti, veroispovesti i maternjem jeziku.
Petar Korović, pomoćnik direktora RZZS, apeluje da građani daju ove podatke jer su oni od ključne važnosti i za nacionalne manjine i za većinsko stanovništvo radi ostvarivanja različitih prava i projektovanje politika.
Na pitanje da li neko može da se izjasni kao Vojvođanin po nacionalnoj pripadnosti, pošto je na društvenim mrežama bilo takvih poziva, Miladin Kovačević, direktor RZZS kaže – može.
Ljudi imaju pravo da se izjasne i kao Vojvođani i kao Eskimi. Ukoliko se tako izjasni veći broj ljudi, takvu kategoriju ćemo posebno izdvojiti u klasifikaciji, a ako je broj minoran, oni će spadati u ostale – pojašnjava Kovačević.
On je dodao i da je popis više od statistike, da je to „naša tradicija, potreba i obaveza“.
To je istorijski zapis dostojan poverenja, čije podatke treba čuvati za buduće generacije. Služi nam da pratimo vitalna, etnička, migraciona i druga kretanja stanovništva i pravimo projekcije, kao i da analiziramo pad fertiliteta, ubrzano starenje i stepen iseljavanja iz zemlje u poslednjih 11 godina – kazao je Kovačević, i posebno se obratio popisivačima, kojih je obučeno oko 17.500, a 15.000 izabranih izaći će sutra na teren.
Poručio im je da sa građanima budu ljubazni i taktični i da strpljivo odgovaraju na njihova pitanja. Najbolji će biti angažovani i kasnije, u anketnim centrima, za popis poljoprivrednih domaćinstava dogodine ili će moći da apliciraju za posao u Zavodu.
Martin Klaucke, šef operacije Delegacija EU u Srbiji, kazao je da Unija podržava akciju popisa, koja se sprovodi na svakih 10 godina i dodao da su u razvoj statistike u Srbiji uložili do sada 60 miliona evra.
Ukupan broj popisanih lica i stanova, kaže Ljiljana Đorđević, načelnica Odeljenja za popis stanovništva, znaće se do kraja novembra, a konačne podatke o starosti, polu, nacionalnoj pripadnosti itd. imaćemo već od proleća.
Svrha ovog popisa kojeg podržava i finansira EU, videćemo u budućnosti..