turska-je-ratifikovala-zahtev-finske-za-clanstvo-u-nato-u

Turski parlament jednoglasno je odobrio kandidaturu Finske za pridruživanje NATO-u, uklanjajući poslednju prepreku za nordijsku naciju da zvanično postane punopravni član vojnog bloka predvođenog SAD.

Na glasanju u četvrtak, svih 276 prisutnih turskih poslanika glasalo je za ratifikaciju aplikacije Finske.

Turska je bila poslednja od 30 postojećih članica koja je podržala kandidaturu Helsinkija, nakon što je Mađarska zvanično podržala njeno pristupanje ranije ove nedelje.

Finska bi trebalo da se zvanično pridruži NATO-u na samitu bloka u Litvaniji u julu.

Ranije ovog meseca, turski predsednik Redžep Tajip Erdogan povukao je svoje primedbe na članstvo Finske, rekavši da je preduzela „autentične i konkretne korake“ u ispunjavanju svojih obećanja, što je uključivalo razbijanje kurdskih grupa koje Ankara smatra „terorističkim“.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg pozdravio je ratifikaciju, dodajući da će ona „učiniti celu porodicu NATO jačom i bezbednijom“. Finski predsednik Sauli Niinisto takođe je zahvalio članicama bloka na „poverenju i podršci“.

Finska je sada spremna da uđe u NATO. Radujemo se što ćemo poželeti dobrodošlicu Švedskoj da nam se pridruži što je pre moguće – dodao je on.

Dok je Turska poslednjih nedelja ublažila svoj stav o pristupanju Finske NATO savezu, isto se ne odnosi na Švedsku. Ankara je optužila Stokholm da pruža utočište kurdskim „teroristima“ i da nije ispunio svoja obećanja.

Odnose između Turske i Švedske dodatno je zakomplikovao protest zbog paljenja Kurana u Stokholmu u januaru.

Pristupanje Švedske bloku koji predvode SAD zadržava i Mađarska, gde su zvaničnici ukazali na „veliku količinu pritužbi koje treba rešiti“.

Ranije ovog meseca, Budimpešta je optužila Stokholm za širenje „laži“ o vladavini zakona u zemlji.

I Finska i Švedska su napustile svoj višedecenijski neutralni stav i podnele zahtev za ulazak u NATO prošle godine, navodeći promene u bezbednosnom okruženju nakon što je Rusija započela svoju vojnu operaciju protiv Ukrajine u februaru 2022.

Ranije ovog meseca, sekretar za štampu Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da Moskva „žali“ što su dve nordijske nacije podnele zahtev za pridruživanje bloku. Rusija „ne predstavlja nikakvu pretnju ovim zemljama, jer nema nikakvih sporova sa njima“, dodao je on.

Pratite Portal Dnevni Puls na TelegramuFejsbuku, Tviteru, Gab-u i Viberu!

Dnevni Puls/Mediji