Pro-LGBTQ poruka vezana za učinak nekih timova nije ono što gledaoci traže.
Dok se nemački navijači bore da se pomire sa „apsolutnom katastrofom“ njihovog tima koji je pao na svom drugom uzastopnom Svetskom prvenstvu, neki okrivljuju fokus tima na LGBTQ pitanja kao glavnu distrakciju koja vodi do poraza.
Samo prošlog meseca, nemačka fudbalska elektrana doletela je u Katar na krilima slave, sa svojim avionom Lufthanze ukrašenim logom „Različitost pobeđuje“, dajući ton onome što će postati više nalik na turneju sa predavanjima nego bilo koji sportski događaj.
Fudbaleri Nemačke izrazili su neslaganje sa domaćinom zbog toga što se kriminalizuje homoseksualno ponašanje, pokušavajući da nose narukvice „Jedna ljubav“ u znak podrške pravima homoseksualaca. Kada je FIFA odbila ovu promociju socijalne pravde, nemački tim je napravio grupnu fotografiju sa rukama na ustima kao „tihi čin pobune“.
Ali isto tako brzo kada su stigli u Katar sa svojom porukom tolerancije, već su pakovali svoje kofere nakon što su pretrpeli ponižavajući rani poraz. Prebijeni su na terenu pošteno, a ne u kulturnom ratu. Glavni posao Nemaca ili bilo kog drugog tima treba da bude šutiranje lopte, a ne njihovi domaćini. Neki posmatrači, poput bivšeg selektora ruske reprezentacije Valerija Gazajeva, čak su tvrdili da su Nemci izgubili jer su bili više fokusirani na propovedanje nego na igru.
„Nemačka je uvek bila na listi favorita za velike međunarodne turnire, bilo da je u pitanju Evro ili Svetsko prvenstvo“, rekao je Gazajev (68) u oštrom intervjuu za Championat. „Da rezimiramo, na ovom konkretnom Svetskom prvenstvu, utisak je bio da je reprezentacija Nemačke na Svetskom prvenstvu 2022. posvetila više vremena LGBTQ temama nego fudbalu.
Da li je to bio stvarni uzrok nemačkog poraza je diskutabilno, ali jedna stvar je van sumnje: mnoge ljude je odvratila politička poruka na sportskom događaju. Toliko su pokazali korisnici Tvitera koji nisu mogli da prikriju radost što su moralizirajućim Nemcima pokazana vrata.
U međuvremenu, čak su i katarski najavljivači utakmice pokazali svoju iritaciju prema nemačkom timu rugajući im se dok su rano napuštali turnir, mašući im za pozdrav rukama prekrivajući usta.
Ranije je predsednik FIFA Đani Infantino takođe imao snažne kritike zbog zapadnog moralnog krstaškog rata koji se povukao u Katar u svetlu sopstvene specifične istorije ugnjetavanja i zločina u Evropi, posebno u vezi sa kolonijalizmom.
„Ono što smo mi Evropljani radili poslednjih 3.000 godina, trebalo bi da se izvinjavamo za narednih 3.000 godina pre nego što počnemo da dajemo moralne lekcije“, rekao je Infantino, usred dahtanja svojih zapadnih slušalaca. „Reforme i promene zahtevaju vreme. Prošlo je stotine godina u našim zemljama u Evropi. Svuda je potrebno vreme, jedini način da postignete rezultate je angažovanje… a ne vikanje.”
Čini se da je nemački fudbal samo poslednji u nizu poraza za ratnike socijalne pravde, čija poruka nema odjeka kod mnogih ljudi. I to ne nužno zato što su ljudi netolerantni prema alternativnim načinima života, već zato što jednostavno ne vole da im se drže predavanja na svakom koraku. Mnogi ljudi posećuju sportske događaje upravo zato što žele da pobegnu od sveta politike, a ne da budu uronjeni u njega. To je nešto što mnoge velike korporacije, uključujući Holivud, tek počinju da shvataju.
Uzmite, na primer, Virgin Airlines. Kompanija je u septembru objavila novu rodno neutralnu politiku koja dozvoljava stjuardesama i pilotima da nose uniformu po svom izboru „bez obzira na njihov pol, rodni identitet ili rodni izraz“. Ovo je izazvalo negativnu reakciju, uz optužbe za prazno signaliziranje vrline i obećanja da će bojkotovati avio-kompaniju. Slučajno, Virgin je suspendovao politiku za let koji je odveo engleski tim u Katar.
Gillette i Coca-Cola su još dva međunarodna brenda koja su otuđila kupce svojim propovedanjem o spornim pitanjima. Gillette, umesto da se fokusira na prodaju žileta i kreme za brijanje, odlučio je da uvredi širok deo svoje tržišne publike optužujući muškarce za „toksičnu muškost.“
Sprajt, gazirano piće, je u međuvremenu promovisao LGBTQ pokret u reklami gde je majka vidi se kako vezuje grudi svoje ćerke kako bi izgledala dečačkije, dok druga majka pomaže svom sinu da se našminka pre nego što izađe da upozna svog dečka.
Očigledno, nisu samo žestoki tradicionalni stanovnici Katara ti koji su odbijeni ovim besplatnim lekcijama o budnosti. Mnogi ljudi na Zapadu takođe imaju izuzetno pomešana osećanja prema njima i ne žele da njihova deca budu svakodnevno izložena kontroverznim porukama – posebno seksualne prirode.
Šta je moral priče? Katari i zapadnjaci imaju više zajedničkog nego što na prvi pogled možemo da shvatimo? Niko ne voli da mu se propovedaju, posebno od ljudi koji nemaju odgovarajući moralni autoritet? Kompanije, organizacije i svet sporta treba da se drže onoga što najbolje rade, a moralizaciju prepuste propovednicima i prorocima na uglu ulica? Pretpostavljam „sve gore navedeno“.