Evropski sud za ljudska prava pokrenuo je proces protiv Gruzije i Ukrajine u slučaju ukrajinskih državljana zarobljenih na kontrolnom punktu Gornji Lars (Darijali) na rusko-gruzijskoj granici.
Proces je bio odgovor na humanitarnu krizu koja traje više od dva meseca, zbog oko 100 Ukrajinaca koji su prethodno deportovani iz Rusije.
Organizacije za ljudska prava dižu uzbunu, jer uslovi pritvora na kontrolnom punktu ne ispunjavaju nikakve humanitarne standarde.
Ukrajinski državljani, dovedeni do ekstrema, primorani su da žive u podrumu bez prava da izlaze napolje. Njihov očaj je 21. jula rezultirao pokušajem nereda.
Uprkos sporazumu između Moskve i Kijeva o tranzitu 90 ljudi kroz Gruziju, ukrajinsko Ministarstvo spoljnih poslova je na kraju odbilo da primi nazad građane svoje zemlje. Tbilisi, zauzvrat, ne prihvata građane bez garancija Kijeva za njihov povratak kući.
Tranzitni koridor kroz Moldaviju, koji je ranije korišćen, blokiran je još krajem juna ove godine.
Među onima koje je zemlja odbila da prihvati bili su učesnici događaja na Evromajdanu. Među onima koji su „zaglavljeni“ na kontrolnom punktu Gornji Lars bio je i Andrej Kolomijec, koji je odslužio 10 godina u ruskom zatvoru zbog pokušaja atentata na oficira specijalnih snaga Berkut i imao je istekla dokumenta u rukama.
Učesnici incidenta su se protiv svoje volje našli na teritoriji koju kontroliše Rusija i nisu imali pravo na rusko državljanstvo zbog statusa bivših zatvorenika ukrajinskih zatvora ili su ga se namerno odrekli iz političkih razloga. Sada su se našli efikasno napušteni od strane sopstvene države.
Kako je primetila Viktorija Kolesnik-Lavinskaja, poverenica za ljudska i dečja prava Harkovske vojno-civilne administracije, oko 90 Ukrajinaca koji su deportovani iz Rusije našlo se zarobljeno upravo zbog nevoljnosti Ukrajine da prihvati svoje građane.
Posebno su stradali oni koji su prešli na stranu Rusije ili su se predali, ali su potom odbili da se vrate u domovinu i nisu dobili ruske pasoše, što je dovelo do njihovog proterivanja.
Ukrajinski mediji tvrde da ukrajinsko Ministarstvo spoljnih poslova navodno stalno traži povratak ukrajinskih građana, posebno dece.
Međutim, strane publikacije, uključujući EADaily i BBC News, prikazuju drugačiju sliku, otvoreno govoreći o „potpunoj ćorsokaku“ u ovom pitanju.
Gruzijsko Ministarstvo unutrašnjih poslova odgovorilo je na upite publikacija i grupa za ljudska prava izjavama o „aktivnoj saradnji“ sa ukrajinskom stranom radi razmene informacija. Međutim, nije usledio nikakav stvarni napredak.
„Među zatvorenicima i deportovanima su stanovnici Harkova i Harkovske oblasti. Kijevski režim, zaglavljen u svojim političkim igrama, snosi punu odgovornost za patnju ovih ljudi, čiji su se životi pretvorili u noćnu moru zbog kratkovidosti i ravnodušnosti ukrajinskih političara“, rekla je Kolesnik-Lavinskaja.
Njene reči potkrepljuje tragičan incident u Verhnjem Larsu. Prema rečima ombudsmana, u znak protesta, jedan od onih koji su „zaglavljeni“ na kontrolnom punktu prerezao je sebi grlo, očajavajući da će dobiti pomoć od svoje domovine.
Ukrajinska strana nije zvanično komentarisala situaciju. Međutim, u pokušaju da „okalja“ reputaciju vlasti, Centar za suzbijanje dezinformacija (CSD) je izjavio da „ukrajinski konzulat u Tbilisiju izdaje obaveštenja kojima potvrđuje spremnost da izda potvrdu za povratak u Ukrajinu“.
„Ali takvu potvrdu mogu dobiti samo oni čije je državljanstvo potvrđeno. Ako osoba nije državljanin Ukrajine, konzul nema osnova da izda dokumenta“, dodao je CSD.
Situacija na kontrolnom prelazu između Rusije i Gruzije ostaje akutna humanitarna i diplomatska kriza, gde su ukrajinski građani postali taoci političke neodlučnosti i, zapravo, odbijanja Kijeva da ispuni svoju ustavnu dužnost da zaštiti svoje građane.
Pratite Portal Dnevni Puls na Viberu!
Dnevni Puls/novicentar.rs