Eksplozivni vulkan Tonga "iznenađujuće netaknut"

Podvodni vulkan Tonga koji je proizveo spektakularnu erupciju u januaru ostaje zapanjujuće netaknut.

Tim predvođen Novim Zelandom upravo je završio mapiranje bokova podmorske planine, za koju su mnogi mislili da je mogla biti raskomadana zbog žestine događaja.

Ali strukturno, Hunga-Tonga Hunga-Ha’apai se nije toliko promenio.

Erupcija Tonge izazvala je najveću atmosfersku eksploziju zabeleženu na Zemlji u više od jednog veka.

To je izazvalo cunamije širom Pacifika i u drugim okeanskim basenima širom sveta. Čak je podigla oblake iznad Velike Britanije, udaljene 16.500 km. Na sreću, samo je nekoliko ljudi izgubilo život u kraljevstvu Tonga.

Novozelandski Nacionalni institut za istraživanje vode i atmosfere (NIVA) mapirao je oblik morskog dna nakon erupcijeHunga-Tonga Hunga-Ha’apai (HTHH)

Iako je očigledno bilo dosta taloženja pepela i kretanja sedimenta, vulkan nastavlja da stoji.

Vođa ekspedicije, pomorski geolog (NIVA) Kevin Mekej, rekao je da je zatečen onim što je video u podacima sonara Tangaroa istraživačkog plovila (RV).

 S obzirom na silovitost erupcije 15. januara, očekivao sam da će se zdanje ili srušiti ili razneti, a to nije slučaj – objasnio je on.

Iako je vulkan izgledao netaknut, morsko dno je pokazalo neke dramatične efekte erupcije. Ima finog peščanog blata i dubokih talasa pepela čak 50 km od vulkana, sa izdubljenim dolinama i ogromnim gomilama sedimenta.

Iz svog istraživanja od 22.000 kvadratnih kilometara, tim Tangaroa je izračunao da je na morsko dno dodato oko 6 do 7 kubnih km materijala.

Ovo je pepeo i kamen koji je vulkan prvobitno izbacio u vazduh, ali koji je potom pao nazad u vodu i spustio se niz bokove podmorske planine da bi prekrio dno okeana.

Ova gustina, ili piroklastični, tokovi bili su glavni faktor u stvaranju talasa cunamija koji su preplavili lokalna ostrva, rekao je Mekej.

Eksplozivni vulkan Tonga "iznenađujuće netaknut"

HTHH visok 1,8 km poslednji put je ispitan 2016. Kombinovanje prethodnih podataka sa Tangaroinim novim informacijama omogućilo je naučnicima da naprave „mapu razlike“.

Taloženje čitavog novog materijala je označeno crvenom bojom. Plava označava gde je materijal izgubljen. Ovo je uglavnom sa područja oko vrata vulkana. Istraživači kažu da je 2 do 3 kubna kilometra otišlo od gornjih delova HTHH.

Pored sonarnog istraživanja, posada Tangaroa je takođe proučavala lokalni ekosistem okeana

Nije iznenađujuće da su bokovi vulkana sada lišeni biologije. Tim je morao da putuje samo oko 15 km da bi pronašao ribu i dagnje koje obitavaju na drugim podmorskim planinama.

 Oba ova primera impliciraju otpornost životinjske populacije u regionu“, rekao je stručnjak za ribarstvo NIVA dr Malkolm Klark.    A ovo je važno jer može dati uvid u to kako erupcija može uticati na okolni morski život i koje su moguće šanse za oporavak.

Istraživači su takođe testirali vodeni stub na fizičke i hemijske karakteristike. Uključujući temperaturu, hranljive materije i koncentraciju kiseonika. Na mestima gde je pao pepeo, imao je efekat đubrenja i izazvao cvetanje planktona. Ali druga strana je da bi istraživači takođe mogli da identifikuju zone u kojima je kiseonik u vodi iscrpljen.

Tim je napravio hiljade slika i prikupio stotine uzoraka tokom krstarenja. Prikupljeni su 115 jezgara sedimenta i 250 kg stena, od kojih su neki tek formirani tokom erupcije.

RV Tangaroa nije vršio istraživanje direktno nad otvaranim Hunga-Tonga

Ovo će biti prepušteno robotskom čamcu koji je razvila britanska kompanija Sea-Kit International. 12-metarski površinski brod bez posade, nazvan Makslimer, trenutno se nalazi u Singapuru na putu za Tongatapu, glavno ostrvo u Tonganskom arhipelagu.

Pošto se čamac može kontrolisati na daljinu, biće mu dozvoljeno da radi duže vreme preko kaldere. Oprez je opravdan jer se čini da je vulkan još uvek aktivan.

NIVA morski ekolog dr Sarah Sibruk rekla je da je to očigledno iz postojanog sloja pepela u blizini vulkana na dubini od oko 200 metara.

 Naše početne analize o poreklu sloja pepela sugerišu da to nije ostatak januarske erupcije, već da umesto toga mogu da pokažu da se vulkan još uvek ispušta. To jest, aktivno ispušta vulkanski pepeo, iako u daleko manjim razmerama – objasnila je.

Očekuje se da će informacije iz Maklimerove opreme sa više zraka sonara biti posebno poučne. Pomorski brod koji je plovio preko kaldere nedavno je otkrio da se dubina vode nad kalderom dramatično povećala.

Pre erupcije bilo je samo 150-200m morske vode. Posle erupcije sada ima 800 m ili više vode. HTHH-ova magma komora je izdubljena.

 Makslimer definitivno ima sposobnost da izmeri toliku dubinu –  rekao je Mekej. I ono čemu se zaista nadamo je da kada dobijemo zaista tačnu mapu kaldere, možemo potvrditi one količine materijala koje smo već u početku naznačili.

Jednomesečni projekat mapiranja RV Tangaroa finansirala je Japanska fondacija Nippon. Organizaciju je radila NIVA, zajedno sa Seabed2030, što je međunarodni napor da se pravilno ucrta dno Zemljinog okeana.

Pratite nas na društvenim mrežama FejsbukTelegram i Tviter

 

Izvor: BBC