Najnovije istraživanje utvrdilo je kako bi zaista izgledalo kada bi se dogodio nuklearni rat u ovom trenutku na Zemlji. Kako bi moderne detonacije nuklearnog oružja uticale na današnji svet? Nova istraživačka studija objavljena 7. jula 2022. pruža zapanjujuće informacije o globalnom uticaju nuklearnog rata.
Šeril Harison, docent glavni autor studije LSU Odeljenja za okeanografiju i priobalne nauke, i koautori su pokrenuli više kompjuterskih simulacija kako bi ispitali efekte regionalnog i nuklearnog rata većeg obima na sisteme Zemlje s obzirom na današnje mogućnosti nuklearnog ratovanja.
Prema Stokholmskom međunarodnom institutu za istraživanje mira, devet zemalja trenutno kontroliše više od 13.000 komada nuklearnog oružja širom sveta.
U svim simuliranim scenarijima naučnika, nuklearne vatrene oluje bi ispuštale čađ i dim u gornju atmosferu koja bi blokirala Sunce što bi rezultiralo propadanjem useva širom sveta. U prvom mesecu nakon nuklearne detonacije, prosečne globalne temperature bi pale za oko 7 stepeni Celzijusa, što je veći pad temperature nego u poslednjem ledenom dobu.
Nije važno ko koga bombarduje. To mogu biti Indija i Pakistan ili NATO i Rusija. Jednom kada se dim pusti u gornju atmosferu, širi se globalno i utiče na sve – rekla je Šeril.
Čak i nakon što se dim razbistri, temperature okeana bi se brzo spustile i ne bi se vratile u predratno stanje.
Kako planeta postaje hladnija, morski led se širi za oko 15 miliona kvadratnih kilometara i 2 metra duboko u nekim basenima blokirajući glavne luke, uključujući pekinšku luku Tjenđin, Kopenhagen i Sankt Peterburg.
Morski led bi se proširio na obalne regione koji su inače bez leda, blokirajući transport širom severne hemisfere, što bi otežavalo dopremanje hrane i zaliha u neke gradove kao što je Šangaj, gde brodovi nisu spremni da se suoče sa morskim ledom.
Iznenadni pad svetlosti i temperature okeana, posebno od Arktika do severnog Atlantika i severnog Tihog okeana, ubio bi morske alge, koje su osnova mreže morske hrane, stvarajući u suštini glad u okeanu.
Ovo bi zaustavilo većinu ribolova i akvakulture.
Istraživači su simulirali šta bi se desilo sa Zemljinim sistemima ako bi SAD i Rusija upotrebile 4.400 nuklearnog oružja od 100 kilotona za bombardovanje gradova i industrijskih oblasti, što je rezultiralo požarima koji su izbacili 150 teragrama dima i sunčeve svetlosti koji apsorbuju crni ugljenik, u gornju atmosferu.
Takođe su simulirali šta bi se desilo ako bi Indija i Pakistan detonirali oko 500 nuklearnog oružja od 100 kilotona, što bi rezultiralo 5 do 47 teragrama, dima i čađi, u gornju atmosferu.
Nuklearni rat ima strašne posledice za sve. Svetski lideri su ranije koristili naše studije kao podsticaj za okončanje trke u nuklearnom naoružanju 1980-ih, a pre pet godina za usvajanje sporazuma u Ujedinjenim nacijama o zabrani nuklearnog oružja. Nadamo se da će ova nova studija podstaći više zemalja da ratifikuju sporazum o zabrani – rekao je koautor Alan Robok, uvaženi profesor na Odseku za nauke o životnoj sredini na Univerzitetu Rutgers.
Najnovije istraživanje pokazuje globalnu međusobnu povezanost Zemljinih sistema, posebno u uslovima perturbacija bilo da su uzrokovane vulkanskim erupcijama, masivnim požarima ili ratom.
Trenutna situacija u Ukrajini i kako je ona uticala na cene gasa, zaista nam pokazuje koliko su naša globalna ekonomija i naši lanci snabdevanja krhki na ono što može izgledati kao regionalne sukobe i perturbacije – rekla je Šeril.
Vulkanske erupcije takođe proizvode oblake čestica u gornjim slojevima atmosfere. Tokom istorije, ove erupcije su imale slične negativne uticaje na planetu i civilizaciju.
Možemo izbeći nuklearni rat, ali vulkanske erupcije će se definitivno ponoviti. Ne možemo ništa da uradimo povodom toga, tako da je važno kada govorimo o otpornosti i kako da dizajniramo naše društvo, da razmotrimo šta treba da uradimo da bismo se pripremili za neizbežne klimatske šokove – dodaje ona.
Međutim, možemo i moramo učiniti sve što možemo da izbegnemo nuklearni rat.
Okeanima je potrebno duže da se oporave nego kopnu.
U najvećem američko-ruskom scenariju, oporavak okeana će verovatno trajati decenijama na površini i stotinama godina na dubini, dok će promene na arktičkom morskom ledu verovatno trajati hiljadama godina i efektivno predstavljati „malo nuklearno ledeno doba“.
Morski ekosistemi bi bili jako poremećeni i početnim poremećajem i novim stanjem okeana, što bi rezultiralo dugoročnim, globalnim uticajem na usluge ekosistema kao što je ribarstvo, pišu autori studije.
Referenca: „Nova država okeana nakon nuklearnog rata“ (The new ocean state after nuclear war) 7. jul 2022., AGU Advances.
Pratite nas na društvenim mrežama Fejsbuk i Telegram