Naučnici otkrili misteriju o poreklu Crne smrti - Kuge

Naučnici su uvereni da su rešili gotovo staru 700 godina misteriju o poreklu Crne smrti, najsmrtonosnije pandemije u zabeleženoj istoriji, koja je sredinom 14. veka zahvatila Evropu, Aziju i severnu Afriku.

Doba kuge (Crna Smrt ili Crna kuga) naziv je za period jedne od najrazornijih pandemija u istoriji čovečanstva. Započevši u jugozapadnoj Aziji, proširila se u Evropu u 14. veku kada je došlo do vrhunca pandemije. U 18. veku ova je zaraza dobila ime Crna smrt. Procenjuje se da je od kuge umrlo oko 75 miliona ljudi, odnosno oko polovine tadašnjeg stanovništva Evrope.

Ali, uprkos intenzivnoj potrazi za izvorom ove bolesti, stručnjaci nisu mogli da utvrde odakle je sve krenulo. Barem ne do sada, piše Gardijan.

Locirali smo mesto i vreme porekla

Locirali smo mesto i vreme porekla kuge, što je stvarno izvanredno. Pronašli smo ne samo prethodnika Crne smrti već i pretka većine vrsta kuge koje danas kruže svetom – rekao je antropolog Johanes Krauz s Instituta Maks Plank.

Međunarodni tim naučnika okupio se kako bi rešio ovu zagonetku kada je istoričar Filip Slavin, sa Fakulteta Stirling, otkrio dokaze za iznenadni porast smrtnih slučajeva u kasnim 1330-ima na dva groblja blizu jezera Isik Kul na severu današnjeg Kirgistana.

Slavin je analizirajući 467 nadgrobnih spomenika datiranih između 1248. i 1345. godine zabeležio ogroman porast smrtnih slučajeva između 1338. ili 1339. godine. Natpisi na nekim od nadgrobnih spomenika navode da je uzrok smrti „mawtanā“, što bi moglo da se prevede kao „pošast“.

Otkriven DNA bakterije koja uzrokuje bubonsku kugu

Dalja istraživanja pokazala su da su ta grobna mesta iskopana kasnih 1880-ih. Iz njih uklonjeno oko 30 kostura. Nakon proučavanja dnevnika iskopavanja, Slavin i njegovi saradnici su ušli u trag nekim ostacima i povezali ih s pojedinim nadgrobnim spomenicima.

Nakon toga su ostatke krenuli da proučavaju stručnjaci za DNA sa fakulteta Tibingen u Nemačkoj. Izvukli su genetski materijal iz zuba sedam pokopanih osoba. Tri od njih sadržavala su DNA Jersinija pestis, bakterije koja uzrokuje bubonsku kugu.

Posle analize genoma bakterije utvrđeno je da je to bio direktni predak soja koji je osam godina kasnije izazvao Crnu smrt u Evropi. Najbliži živi srodnik soja pronađen je nedavno kod glodara u istoj regiji, rekli su naučnici.

Iako se ljudi još uvek mogu zaraziti bubonskom kugom, zbog bolje higijene i manjeg kontakta s insektima koji se nalaze na pacovima, više nema izbijanja daljnje smrtonosne pandemije kuge.

Pratite nas na društvenim mrežama Fejsbuk i Telegram

Izvor: Guardian