Ruski predsednik Vladimir Putin danas je iznenada posetio rusku eksklavu Kalinjingrad, koja se nalazi između dve članice NATO-a, Poljske i Litvanije.
Na prvi dan škole, Putin je razgovarao sa učenicima i odgovarao na različita pitanja.
Naša i misija naših vojnika je da zaustavimo rat Kijeva protiv Donbasa, da zaštitimo ljude i naravno da branimo samu Rusiju – izjavio je Putin. Ruski predsednik takođe je rekao da stanovnici Donbasa, područja u kojem živi brojno rusofono stanovništvo, „smatraju sebe delom kulturnog i lingvističkog prostora Rusije“.
Putinov dolazak u Kalinjingrad dogodio se u vreme velikih napetosti i u pogledu te ruske eksklave na Baltičkom moru, stešnjene između Poljske i Litvanije dve članice NATO-a, i to u vreme rata Rusije i Ukrajine.
Litvanija je je u junu prestala da odobrava tranzit robe prema Kalinjingradu jer primenjuje sankcije koje je Evropska unija donela protiv Moskve zbog agresije na Ukrajinu.
Moskva je zbog te odluke protestovala i uputila pretnje, zbog čega je EU pozvala Viljnus da odobri tranzit ruske robe železnicom prema Kalinjingradu, ali uz zabranu prevoza vojnog materijala. U kontekstu tih napetosti Moskva je u avgustu najavila da će u Kalinjingradu rasporedi najnoviji model hipersoničnih raketa.
Istorija Kalinjingrada
Istorija Kalinjingrada je u izvesnom smislu sažetak trauma kontinenta. Na područje su različite zemlje polagale pravo, upravljale njime i borile se na njemu.
Tokom srednjeg veka, region je naselilo baltičko pleme zvano Prusi, koji još nisu imali nikakve veze sa Nemcima na zapadu. U 13. veku pojavili su se nemački Teutonski vitezovi i osnovali veoma ratobornu monašku državu. Kasnije je ovo područje kasnije postalo feud poljske krune, sa litvanskim i švedskim zapletima.
So, is this where WWIII starts in earnest? NATO member Lithuania has just violated its treaty obligations and denied Russia rail access to Kaliningrad, which could force Russia to trip NATO’s trip wire.
The WEF’d up West is out of its ever loving mind. pic.twitter.com/w37iF1VhFf
— Rebel Reiver (@BorderReiverReb) June 19, 2022
„Pruska“ je kasnije dala ime nadolazećem nemačkom kraljevstvu pod dinastijom Hoencolern. Reč je postala simbol militarizma i šlemova sa šiljcima koji su se kasnije povezivali sa Nemačkim carstvom.
Kenigsberg je istovremeno bio i mesto evropske civilizacije u njenoj najuzvišenijoj formi. Kao hanzeatski trgovački centar, to je bila poliglotska metropola, sa germanskim, baltičkim i slovenskim dijalektima koji su se čuli na ulicama. Neko vreme je to čak bila i istočna ispostava kontinenta u doba prosvetiteljstva, gde se filozof Imanuel Kant rodio i razmišljao o „čistom razumu“ i „večnom miru“ među narodima.
Region se tokom 20. veka našao u blizini centra onoga što istoričar Timoti Snajder naziva „krvavim zemljama“ — mesta sukoba između Hitlera i Staljina. Na Konferenciji u Potsdamu 1945. godine, ovaj drugi je preuzeo Kenigsberg i učinio ga delom Sovjetskog Saveza, preimenujući ga u čast komunističkog vođe Mihaila Kalinjina sledeće godine.
Ta promena u statusu Kalinjingrada u to vreme nije bila od velike važnosti. Litvanija i Belorusija u susedstvu su takođe bile deo Sovjetskog Saveza, a Poljska je uskoro postala formalni saveznik u Varšavskom paktu.
Ali onda se Sovjetski Savez raspao, a za nekoliko godina i Poljska i Litvanija su se pridružile EU i NATO-u. Kalinjingrad je ostao izdvojen, a njegovi ožiljci su dobro skriveni ispod postsovjetskog gradskog pejzaža. Kako piše „Blumberg“, Putinu danas ova teritorija verovatno više liči na ogroman „nosač aviona“ iza neprijateljskih linija.