Tajvan u strahu nakon

Tajvan se vojno priprema za najgori scenario, nakon posete američkog predsednika Bajdena i njegove nepromišljene izjave, u kojoj obećava da će vojno intervenisati ako Kina pokuša da povrati ono što smatra svojom teritorijom.

Kina je oštro odgovorila na Bajdenovu izjavu:

Ako SAD nastave da idu pogrešnim putem – rekao je portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova.

SAD će morati da plate nepodnošljivu cenu.

Istog dana, Kina i Rusija su izvele zajedničku vežbu nuklearnih bombardera u blizini Japana.

Razmena je bila poslednja u spirali borbenih poruka između SAD i Kine. To je takođe bio odraz rastućih strahova u Vašingtonu, Tajpeju i među saveznicima SAD da bi Peking mogao da pokuša da povrati teritoriju Tajvana u narednih nekoliko godina.

Ova tema već decenija stvara zabrinutost, posebno period od sada do 2027. godine – kaže Fil Dejvidson, penzionisani admiral koji je do prošle godine komandovao američkim snagama u Indo-Pacifiku.

To procenjujem zbog zapanjujućih poboljšanja kineskih vojnih sposobnosti i kapaciteta, političkog vremenskog okvira za Si Đinpinga i dugoročnih ekonomskih izazova u kineskoj budućnosti.

Mnogi tajvanski kreatori politike sada veruju da bi, pošto Komunistička partija Kine i njene oružane snage se velikom brzinom modernizuju, te bi zbog toga Si mogao uskoro odlučiti za rat.

Tajvan je ponovo došao u fokus kao sve opasniji žarište samo nekoliko dana nakon Bajdenove inauguracije prošle godine kada su kineski ratni avioni simulirali raketne napade na američki nosač aviona koji je plovio u blizini zemlje.

Tokom narednih meseci, Kina je potom povećala tempo i veličinu borbenih aviona i bombardera u blizini Tajvana.

Tajvanska vojska nastavila je sa planiranjem pod pretpostavkom da ima više vremena ili da možda neće morati da se nosi sa napadom u punom obimu.

Mnogi tajvanski stručnjaci za odbranu to vide kao najgori scenario, ali su zabrinuti da bi kineska vojska izostala od rata, kao što su česte vazdušne i pomorske vežbe Pekinga u blizini Tajvana. Informacioni rat ili možda čak i morska blokada, mogli bi potkopati odlučnost zemlje da se odbrani. Tajvan stoga želi da zadrži i vojne kapacitete potrebne za suprotstavljanje tim potezima, kao što su površinski brodovi, moderni lovci i avioni za rano upozoravanje.

Politika koja se razmatra uključuje bržu i odlučniju reformu neobučenih rezervnih snaga Tajvana.

Izgradnju distribuiranih energetskih i komunikacionih sistema, koje kineski sajber i raketni napadi nisu mogli da unište.Učvršćivanje sistema komandovanja i upravljanja, planiranje zaliha osnovnih dobara u ratnim vremenima. Kao i dodeljivanje administrativnih odgovornosti za civilnu odbranu.

Tajvanski visoki zvaničnik kaže:

Naš cilj je da budemo spremni između 2025. i 2027.

Tajvanski vojni zvaničnik kaže da će za planove SAD da ojačaju svoj položaj u Indo-Pacifiku, kao što je izgradnja mobilnijih snaga marinaca i dovođenje kineskih brodova u opasnost raketama na ostrvima pod kontrolom saveznika, biti potrebno nekoliko godina.

Zabrinuti smo da bi kineska vojska mogla da pomisli da je bolje dejstvovati ranije, pre nego što mi i SAD budemo spremni – kaže on.

Neki analitičari tvrde da posmatranje Rusije u Ukrajini takođe može pokazati Pekingu važnost brzog kretanja.

Politički, ako kineski lideri veruju da Sjedinjene Države imaju ili će proširiti bezuslovnu bezbednosnu posvećenost Tajvanu, onda je vrednost za Kinu da preduzme neku vrstu vojne akcije kako bi pokazala kinesku odlučnost i spremnost da se odupre Sjedinjenim Državama mnogo veća nego ranije – kaže Fravel.

Neki tajvanski političari smatraju da sve žešća konkurencija SAD sa Kinom povećava rizik.

Erik Ču, predsednik opozicione stranke Kuomintang, rekao je u ponedeljak publici u Vašingtonu da se nada da pažnja SAD neće izazvati „nevolje“ u Aziji.

Cenim svaku vrstu pomoći od SAD“, rekao je Ču. „Ali nadamo se da će napetost (popustiti) u narednim godinama.

Pratite nas na društvenim mrežama Fejsbuk i Telegram

 

Izvor: FT