Zbog pesme Veseli se srpski rode osuli paljbu po Novaku Đokoviću

Novak Đoković je na udaru kritičara, posebno ovih regionalnih,koji malo-malo pa iskoriste ugled najboljeg tenisera u istoriji kako bi preko njegovih leđa dobili tračak publiciteta.

Poslednji u nizu jesu napadi zbog rodoljubive pesme „Veseli se srpski rode“, uz koju su naši reprezentativci izašli na megdan Velikoj Britaniji u okviru Dejvis kupa.

Udari stižu od pojedinih (moramo reći marginalnih ali glasnih) ličnosti iz Crne Gore i tzv. Kosova, uz tvrdnju da „pesma poziva na aneksiju“.

Novak Đoković je Srbin, i gde god može, ponosno ističe svoje poreklo. Postoji veliki broj onih kojima to bode oči, iz različitih razloga, a ponajviše jer uticaj i brend Novaka Đokovića kao sportske figure dosežu u sve krajeve sveta, od Vladivostoka do San Dijega, a ne samo od Prizrena do Rumije, kako se navodi u pesmi Danice Crnogorčević.

Upravo su ti stihovi okarakterisani kao neprijatelj broj 1:

Tekst pesme „Veseli se srpski rode“:

Ogrijalo Sunce sa Кosova polja ravna,

Zasijale svetinje iz vremena davna.

Ref.

Veseli se srpski rode, srpski rode zbog slobode,

I zbog slavnih Nemanjića, Obilića, Petrovića,

I zbog slavne Gračanice, Studenice, Ravanice,

Nek’ se srpski barjak vije od Prizrena do Rumije.

Odjeknula zvona sa starih Dečana,

Ovo je zemlja Lazara i Stefana.

Ref.

Veseli se srpski rode…..

Ovdje su grobovi slavnih predaka,

Što odbraniše svetu vjeru od Turaka.

 

Zašto Novak Đoković voli pesmu „Veseli se srpski rode“?

Novakovi koreni vuku i iz Crne Gore i sa Kosova i Metohije, što su nebrojeno puta isticali kako on, tako i njegov otac Srđan.

Južna srpska pokrajina je mesto na kome su se rodili srpska država i vera, i to je istorijska činjenica koju nijedan akt ne može promeniti, čak ni protivpravno oduzimanje teritorije kome svedočimo u poslednjih skoro četvrt veka.

Uvek će biti koren srpstva i upravo zbog te činjenice se i spominje na početku rodoljubne pesme, ali i u refrenu, gde se nabrajaju srpske svetinje koje su simbol Kosova i Metohije i ujedno Srbije.

Kritika pojedinih albanskih struktura na račun Novaka je potpuno očekivana i isto tako potpuno besmislena, tako da to ne treba nikoga preterano da čudi s obzirom da dolazi iz centra koji uprkos svim istorijskim dokazima tvrdi da Kosovo i Metohija pripadaju Albancima.

Zašto se u pesmi spominje planina Rumija?

Kritika crnogorskog „političara i analitičara“ Ljubomira Filipovića odnosi se na deo teksta u kome se spominje Rumija. Filipović tvrdi da je to „poziv na aneksiju dela Crne Gore“, što je potpuna fantazmagorija. Zašto?

Prvo, u Crnoj Gori se, prema poslednjem popisu, čak 32,8 odsto stanovnika izjašnjavaju kao Srbi.

Prema istom istraživanju, 46,7 odsto građana govori srpskim jezikom, 36,4 odsto crnogorskim, bosanskim/bošnjačkim 5,3, a albanskim 4,2 odsto građana.

Dakle, Crna Gora je država svih svojih građana, od kojih trećinu čine Srbi.

Drugo, Crna Gora i Srbija su bratske države, a Srbi i Crnogorci bratski narodi, koje vezuju vekovi zajedničke istorije, borbe i savezništva, i to niko ne može da poništi ili uništi, mada se mnogi trude.

Pročitajte još:

I treće, ne i najmanje bitno, Rumija se u pesmi spominje s razlogom.

Naime, po legendi srpska kraljica Jelena Anžujska je sagradila crkvu na Rumiji, koja je i planina od velikog verskog značaja, posebno zbog svetog Jovana Vladimira, čiji krst se po drevnoj tradiciji svake godine na Trojičin dan iznosi pred litijom na vrh planine Rumije.

Za neupućene, sveti Jovan Vladimir bio je srpski vladar Duklje, najmoćnije srpske kneževine tog doba, i smatra se prvim srpskim svecem i nebeskim zaštitnikom grada Bara.

Svako ima pravo na svoje mišljenje, to je blagodet demokratije i slobode govora u vremenu u kome živimo, i uvek ćemo biti za to, kao što kaže Volter:

„Ne slažem se sa tim što govoriš, ali ću do smrti braniti tvoje pravo da to slobodno kažeš.“

Čak i kada neko pokušava da iskrivi istoriju i fabrikuje činjenice, makar i kroz pesmu. Naše je samo da objasnimo zašto ne mislimo isto.

A što se Novaka tiče… Ma, zna on to najbolje.

Pratite Portal Dnevni Puls na Fejsbuku i Viberu!

Dnevni Puls/Ssportal.rs