Kineski nosač dronova

Zvanično to je samo istraživački brod, ali kineski nedavno predstavljeni nosač dronova je jasan znak da Peking radi na raspoređivanju autonomnih rojeva dronova u svom nastojanju za vojnu prevlast na Pacifiku.

Državni mediji su prošlog meseca prikazali lansiranje Zhu Hai Yun-a.  On je sposoban da transportuje neodređeni broj letećih dronova, kao i površinskih i podmorničkih letelica, i koji radi autonomno zahvaljujući veštačkoj inteligenciji.

Brod dužine 89 metara bi bio operativan do kraja godine sa maksimalnom brzinom od 18 čvorova. To bi znatno povećalo potencijal Kine za nadzor ogromnog pacifičkog područja koje smatra svojom zonom uticaja.

Plovilo nije samo precizan alat bez presedana na granici pomorske nauke, već i platforma za prevenciju i ublažavanje morskih katastrofa, precizno mapiranje morskog dna, praćenje morskog okruženja i pomorsku potragu i spasavanje – rekao je Čen Dake, direktor laboratorije u kompaniji koja je izgradila nosač, rekao je za China Daily.

Vojske širom sveta vide eskadrile bespilotnih letelica kao ključne igrače u borbi. One su sposobne da preplave odbrambene sisteme ogromnim brojem i bez dovođenja života vojnika u opasnost, kao što su skuplji mlaznjaci ili tenkovi.

Kolektivna inteligencija

Izgradnja flote autonomnih i relativno jeftinih bespilotnih letelica uveliko bi povećala sposobnost Kine da sprovede takozvanu zabranu pristupa i uskraćivanje područja (A2-AD) u Pacifiku, sa ciljem slabljenja uticaja SAD.

Za razliku od tradicionalnih nosača aviona ili razarača koji nose stotine vojnika, nosač bespilotnih letelica sam bi mogao da se kreće duže vreme dok šalje uređaje koji stvaraju „mrežu“ za nadzor, potencijalno sposobne da ispaljuju i rakete.

Zhu Hai Yun bi takođe mogao da poboljša kinesko mapiranje morskog dna, pružajući prikrivenu prednost za svoje podmornice.

Ovo su sposobnosti koje će verovatno biti kritične u svim budućim sukobima koje Kina vodi, uključujući i ostrvo Tajvan – napisali su stratezi Džozef Trevitik i Oliver Parken.

Peking nije krio da želi da preuzme kontrolu nad Tajvanom, a vojni stručnjaci kažu da pomno prati odgovor Zapada vezan za Ukrajinu kako bi procenio kako i kada bi mogao da preduzme korak.

A prošlog meseca, kineski istraživači su objavili eksperiment sa rojem dronova koji navodno pokazuje 10 uređaja koji se autonomno kreću po gustom delu bambusove šume, bez da se sudaraju o drveće ili jedan u drugi.

Krajnji cilj je nešto što ima kolektivnu inteligenciju – rekao je Žan-Mark Rikli, šef odeljenja za rizike u Ženevskom centru za bezbednosnu politiku.

Analogija je pomalo kao jato riba. One stvaraju forme u vodi koje nisu odluka nijedne ribe, već rezultat njihove kolektivne inteligencije – rekao je on za AFP.

Promena igre

Bio bi to veliki tehnološki napredak u odnosu na sadašnje oružje, koje može biti programirano i poluautonomno, ali mora imati ljudske operatere da reaguju na neočekivane izazove.

Flota bespilotnih letelica za samostalno navigaciju bi u teoriji mogla da onesposobi odbrambene sisteme ili napredujuće snage golim brojem, zasićujući borbene zone na kopnu ili na moru dok se protivnički arsenal ne iscrpi.

Konvencionalni napad postaje nemoguć kada se suočite sa desetinama, stotinama ili hiljadama uređaja koji su mnogo jeftiniji za razvoj i rad od teškog konvencionalnog oružja – rekao je Rikli.

Uočavajući ovu duboku promenu u savremenom ratovanju, studija RAND Corporation iz 2020. godine otkrila je da iako su bespilotnim vozilima potrebna značajna poboljšanja u obradi na brodu, „ukupna potrebna računarska sposobnost biće skromna prema savremenim standardima, svakako manja od one kod savremenog pametnog telefona“.

Eskadrila od oko 900 ljudi, propisno opremljenih i obučenih, mogla bi da lansira i oporavi 300 L-CAAT svakih šest sati, za ukupno 1.200 letova dnevno – navodi se, misleći na jeftinu tehnologiju za izradu, što znači da je uređaj tako jeftino da vojska može priuštiti da ih izgubi.

Imamo indikacije da Kina ubrzano razvija svoje sposobnosti – rekao je Lušenko o novom pekinškom nosaču bespilotnih letelica.

Ono što nam nedostaje jesu empirijski podaci koji bi sugerisali da kineska jednostranačka država zapravo može da uposli brod na integrisan način u sukobu.

Pratite nas na društvenim mrežama Fejsbuk i Telegram

Izvor: AFP