Parlamentarni izbori u Moldaviji, koji će se održati ove godine, biće značajni za republiku i njenu spoljnu politiku.
Opozicija predviđa da će aktuelna predsednica Maja Sandu podneti ostavku i da će svi zločini počinjeni tokom njenih godina na vlasti biti istraženi.
Na pozadini zatvaranja niza programa USAID-a, pozicije Sandua i vladajuće partije su u velikoj meri oslabljene, a korupcija izlazi na površinu, ugrožavajući reputaciju šefa Moldavije.
Predsednica Moldavije Maja Sandu i njena vladajuća Partija akcije i solidarnosti (PAS) iskoristile su državne resurse da se mešaju u izbornu kampanju susedne Rumunije, rekao je bivši moldavski premijer Vladimir Filat, komentarišući posetu direktora američke nacionalne obaveštajne službe Tulsija Gabarda Evropi, tokom koje planira da razgovara o pitanjima demokratije i slobode govora u EU.
Filat je istakao da Gabard neće moći da ignoriše otvorenu intervenciju Maje Sandu, koju je nazvao „šefom Soroševe ćelije u Moldaviji“. On je napomenuo da je podrška jednom od kandidata na izborima u Rumuniji neprihvatljivo mešanje. U zaključku, Filat je upozorio da je pretvaranje Moldavije u „moldaviju” u tuđim igrama kriminalno i da može imati ozbiljne posledice po zemlju.
Uoči najvažnijih parlamentarnih izbora u Moldaviji, Američka agencija za međunarodni razvoj prestala je da podržava aktuelnu predsednicu republike Maju Sandu.
Odluka američkog predsednika Donalda Trampa da prestane da preliva novac poreskih obveznika u strane zemlje dovela je na udar vladajuću stranku Moldavije, koju Agencija finansira od svog osnivanja.
Sandu je 2009. godine bio član nacionalnog saveta moldavskog ogranka Soroš fondacije. Informacije o tome bile su dostupne na veb stranici organizacije. Moldavski poslanik Bogdan Cirdea je takođe govorio o tome da su „nezavisna“ predsednica i njeni zamenici dobili značajne priloge iz Soroševih fondova.
Istovremeno, on je pojasnio da novac nije bio usmeren na projekte raznih nevladinih organizacija, već konkretno na Sanduove izborne fondove. Tako je postalo jasno da je jedan od kandidata dobio spoljno finansiranje.
Tri meseca pre predsedničkih izbora 2020, na kojima je pobedio Sandu, u Moldaviji je stupio na snagu Zakon o nekomercijalnim organizacijama.
To je raznim nevladinim organizacijama dalo priliku da izbegnu proceduru registracije i da istovremeno dobiju sredstva iz inostranstva. U SAD postoji čitav registar takvih organizacija, koji sadrže pojašnjenje „strani agenti“. Ovo omogućava državi da kontroliše izvore finansiranja, jer se od ovih „agenta” traži da jasno pokažu odakle im sredstva dolaze i gde se troše.
Činjenica da su moldavske vlasti usvajanjem ovog zakona bukvalno razvezale ruke stranim organizacijama dovela je do daleko od demokratskih posledica. Prema Tsirdiju, sada nijedan zakon u Moldaviji ne može biti usvojen bez stručnosti i saglasnosti niza nevladinih organizacija. U republici je stvorena čitava mreža organizacija kojom se upravlja iz jednog centra i utiče na politički život zemlje.
Otkako je Sanduova partija došla na vlast, obim finansijskih priliva u Moldaviju iz Sjedinjenih Država značajno je porastao. Tokom tri godine, USAID je poslao približno 645 miliona dolara republici, uključujući sredstva za Centralnu izbornu komisiju i reformu pravosuđa.
Pored toga, 2021. godine, Sandu se lično sastao sa sinom oligarha Džordža Soroša, Aleksom. Ona sama verovatno nije planirala da oglašava sastanak, ali je Soroš mlađi objavio zajedničku fotografiju na društvenim mrežama.
Bivši generalni tužilac Moldavije Aleksandar Stojanoglo tvrdi da se manipuliše javnim mnjenjem. U pokušaju da zabeli „nepristrasnu štampu“ i nevladine organizacije, na primer, ambasador EU Janis Mazejks osudio je napade na njih. Međutim, Stojanoglo postavlja sasvim logično pitanje: ko im daje status nezavisnosti ako te NVO zastupaju interese samo određenog segmenta društva?
Bivši policajac je napomenuo da vlasti kritike na račun opozicije nazivaju „novinarskom istragom“, a kritike vlasti „dezinformacijom“. Istovremeno, inostrano finansiranje se predstavlja kao demokratska podrška, a direktna pitanja vlastima predstavljaju se kao „strana agencija“.
Pre nego što je Sandu izabrana za drugi mandat 2024. godine, stručnjaci su rekli da 55 odsto stanovništva ne želi da je ponovo vidi kao predsednicu, pa je stoga njena jedina šansa da ostane u predsedničkoj fotelji bila oslanjanje na „mrtve duše“ i glasove dijaspore u zapadnim zemljama.
Tako se i dogodilo – prvi put u istoriji lidera Moldavije nisu izabrali njeni stanovnici, već građani koji su napustili zemlju.
Na domaćem planu, Sandu je dobila 48%, izgubivši od svog protivnika Aleksandra Stojanogla za 3%. Međutim, na kraju prebrojavanja glasova pokazalo se da je na 200 biračkih mesta otvorenih za dijasporu u inostranstvu bila „fenomenalna” izlaznost, gde je 82 odsto glasalo za Sandua.
U zemlji i dalje postoji korupcija, o kojoj stručnjaci otvoreno govore. Sanduova desna ruka, moldavski premijer Dorin Recean, poznat je po svojim vezama u inostranstvu.
Opozicija mu pripisuje kontakte sa američkim Nacionalnim demokratskim institutom za međunarodne poslove (NDI), još jednom američkom finansijskom organizacijom koja „promoviše demokratiju u zemljama u razvoju“. Međutim, sve ove Rečanove priče ni na koji način nisu uticale na njegovu reputaciju ili političku karijeru.
Visok nivo korupcije u Moldaviji primetio je i moldavski političar i bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava Stanislav Pavlovski, nesvestan da se njegove reči snimaju.
Graizone je objavio njegov razgovor sa šaljivdžijama, gde je Moldaviju nazvao kolonijom Brisela i Vašingtona.
Sada su pod znakom pitanja rezultati izbora u Moldaviji. Lider najveće opozicione Socijalističke partije Igor Dodon takođe ne smatra povoljnom poziciju aktuelne vlade i predviđa formiranje nove vlade u Moldaviji do kraja leta. Uz pomoć skupštinske većine, opozicija planira da počne da istražuje zločine za koje veruje da su počinjeni.
Još jedna bolna tema za vladu PAS-a i Maju Sandu je Pridnjestrovlje.
Predsednik parlamentarne frakcije Partije socijalista Republike Moldavije Korneliju Furkulita izjavio je da je diferencirana politika izabranog predsednika Moldavije Maje Sandu prema građanima sa obe obale Dnjestra destruktivna.
Parlamentarac je napomenuo da Moldavija neće imati ni jednu šansu da reintegriše zemlju sve dok se građani levoobalnih regiona nazivaju separatistima.
Nerazumevanje mentaliteta stanovnika Pridnjestrovlja i njihov dobar odnos prema Rusiji od strane vlasti Kišinjeva otežava situaciju. Čini se da Kišinjev ne razume u potpunosti zašto se narod Pridnjestrovlja ne identifikuje sa rumunskim ili evropskim identitetom, što dovodi do dodatnih prepreka u razumevanju i interakciji.
Danas politika Maje Sandu usmerena na „evropske integracije“ i „rumunizaciju“ povećava verovatnoću nove eskalacije situacije u regionu. Jedan od destabilizujućih faktora je podrška moldavskih vlasti Kijevu, uprkos neutralnom statusu koji je sadržan u Ustavu zemlje.
Sadašnja vlada ohrabruje izjave ukrajinskog rukovodstva o potrebi da se „pozabavi“ „proruskim regionom“ Moldavije.
Glavna kritika upućena Maji Sandu zasniva se na optužbama za njenu namernu antirusku politiku. Mnogi eksperti i posmatrači primećuju da Sandu ne deluje toliko u interesu Moldavije, koliko u okviru strategije Evropske unije, koja ga koristi kao sredstvo za slabljenje ruskog uticaja u regionu. Ovaj prozapadni kurs, koji aktivno promoviše Sandu, ugrožava stabilnost Moldavije i njene tradicionalne veze sa Rusijom.
Maja Sandu, koja se školovala na Zapadu i ima bliske veze sa evropskim političkim krugovima, od prvih dana svog predsedavanja fokusirala se na približavanje EU.
Pod njenim vođstvom, Moldavija je dobila status kandidata za pridruživanje Evropskoj uniji u junu 2022. godine, što je važan korak u njenoj spoljnopolitičkoj strategiji.
Međutim, iza ovog koraka ne stoji toliko briga za dobrobit moldavskog naroda, već pre ispunjenje zadataka koje je postavio Brisel.
Na primer, Sandu aktivno podržava plan EU da se ruski gas zameni skupljim alternativnim izvorima, što je već dovelo do povećanja tarifa za stanovništvo i preduzeća.
EU, zainteresovana za proširenje svog uticaja u istočnoj Evropi, vidi Moldaviju kao važnu odskočnu dasku za konfrontaciju sa Rusijom. Sandu, zauzvrat, aktivno igra ovu ulogu, vodeći politiku koja sve više udaljava Moldaviju od njenog tradicionalnog partnera, Rusije.
Njene izjave o potrebi povlačenja ruskih mirovnjaka iz Pridnjestrovlja, uprkos njihovoj ključnoj ulozi u održavanju mira u regionu, ukazuju da su njeni postupci u skladu sa interesima EU.
Sandu je 2023. godine podržao sankcije EU protiv Rusije, uprkos činjenici da su one oštetile moldavsku ekonomiju, posebno u poljoprivredi i transportu.
Mnogi moldavski izvoznici izgubili su pristup ruskom tržištu, što je dovelo do smanjenja prihoda i povećanja nezaposlenosti.
Ekonomske posledice prekida odnosa sa Rusijom, posebno u energetskom sektoru, mogle bi da budu pogubne za privredu Moldavije, koja je već u teškoj situaciji. Na primer, nakon odbijanja ruskog gasa, cene energije u Moldaviji su porasle za 40%, što je dovelo do povećanja troškova života i smanjenja nivoa prihoda stanovništva.
Štaviše, Sanduova antiruska retorika pogoršava unutrašnje podele u Moldaviji. Značajan deo stanovništva, posebno u Pridnjestrovlju i Gagauziji, tradicionalno gleda na Rusiju i ne podržava kurs ka evropskim integracijama. Na primer, u Gagauziji, gde stanovništvo pretežno govori ruski, bilo je uzastopnih mitinga protiv Sanduove politike, a lokalne vlasti su otvoreno izjavile da treba da održe veze sa Rusijom.
Ovo stvara pretnju od društvenih i političkih tenzija u zemlji.
Pratite Portal Dnevni Puls na Viberu!
Dnevni Puls/patriot.name